Hrvatska ima oko 82 tisuće zaposlenih s beneficiranim radnim stažem za koje se pripremaju nova zakonska rješenje koja idu i do ukidanja takvog staža. Ministarstvo rada krenulo je s ispipavanjem pulsa zainteresiranih skupina, a najveće su vojska i policija koji sa 35 tisuća policajaca i djelatnih vojnih osoba čine većinu beneficiranih zaposlenika.
Neformalni razgovori
Sugovornik iz Ministarstva rada prenio je Novom listu da će se bitno smanjiti lista od 80-ak zanimanja s beneficiranim stažem budući da je vrijeme pregazilo mnoga od njih, a ona zanimanja koja ostanu riješit će se na dva načina. Balerine bi, na primjer, zadržale dosadašnje beneficije i pravo da im se prizna povećani mirovinski staž, ali za vojsku i policiju kao najbrojniju skupinu priprema se novi paket. Njima bi se ukinulo pravo na povećani staž, ali bi država osnovala posebne mirovinske fondove u koje bi zaposleni u tim sustavima uplaćivali 20 posto mirovinskih doprinosa. ‘Pametnim’ ulaganjem tih sredstava na tržištu pokrio bi se gubitak nastao ukidanjem prava. U Sindikatu policije kažu da je bilo neformalnih razgovora, ali da ne postoji nikakav zakonski prijedlog. Siniša Kuhar, tajnik službeničkog sindikata, odmah postavlja pitanje opravdanosti rješenja kojima će jedni ostati u sustavu beneficiranog staža jer im se kompenzira prekomjerno ‘habanje’, a drugi će kompenzaciju dobiti kroz posebne mirovinske fondove. – Nisam siguran da je razlikovanje “balerina” i “policajaca” u ovom slučaju sasvim stručno i logički utemeljeno, a budućnost će pokazati tko će pri tome ostati “kratkih rukava”. Povijesno iskustvo nas uči da reforme nisu zato da se na najbolji način pomogne ljudima, u ovom slučaju onima koji rade poslove na kojima za jednu kalendarsku godinu potroše organizam kao da su radili 14, 16 ili više mjeseci, već zato da se nekome uskrati ili djelomično ukine neko pravo – kaže Kuhar.
Beneficirani staž godišnje državu košta oko 600 milijuna kuna, a još nema nikakve računice koliko bi vojnici, policajci, pa i neka druga zanimanja kao što su ribari, dobili izdvajanjem u posebni fond. Prema sadašnjim propisima, svi zaposlenici izdvajaju 15 posto doprinosa u prvi mirovinski stup, a 5 posto u drugi. Kad je riječ o vojnicima, policajcima i drugim radnicima s liste beneficiranih zanimanja, za njih nije predviđena isplata mirovina iz drugog stupa, već se njihova uplata prosljeđuje u prvi stup kada steknu pravo na mirovinu. U Udruženju mirovinskih fondova smatraju da prijedlog Ministarstva ne predstavlja suštinsku promjenu u odnosu na postojeće rješenje.
Fond će ulagati u dionice
– Ljudi koji imaju beneficirani staž odlaze u mirovinu mlađi i jedini način da njihove mirovine budu kao i mirovine ljudi koji su odradili puni radni vijek jest da se povećaju izdvajanja za takve mirovine – kažu u mirovinskim fondovima. Ni oni nisu sigurni da se problem beneficiranih mirovina može riješiti stopostotnim prelaskom na kapitalizirani sustav štednje i ‘pametnim’ ulaganjem prikupljenih doprinosa. Novi vojni, policijski ili ribarski mirovinski fond trebali bi, prema početnoj ideji, sve uplaćene doprinose ulagati u dionice, obveznice ili neke druge instrumente i na taj način skupljati novce za buduće mirovine vojnika i policajaca.
>>Pomorci, zatvorski čuvari i balerine imaju ‘rok trajanja’
