Članice Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) dogovorile su se u srijedu u Beču da će od siječnja iduće godine smanjiti proizvodnju nafte. To će biti prvo smanjenje proizvodnje nafte od 2008. godine.
Ministri OPEC-a potvrdili su da su se usuglasili da srežu dnevnu proizvodnju crnog zlata sa sadašnjih 33,8 milijuna barela na 32,5 milijuna kako bi potakli rast cijena nafte koje su u padu od polovice 2014. godine zbog prevelike proizvodnje koja nadmašuje potražnju. Odmah nakon objave te vijesti cijena sirove “brent” nafte porasla je 10 posto, na oko 51,94 dolara po barelu.
Osim 14 članica OPEC-a, i nečlanice te organizacije trebale bi srezati dnevnu proizvodnju nafte za 600.000 barela, a među njima i Rusija, za 300.000 barela dnevno.
Konačni dogovor o smanjenju proizvodnje nafte postignut je nakon što su se ministri članica OPEC-a još u rujnu načelno složili da smanje tu proizvodnju, dok bi Iranu, koji je donedavno bio pod sankcijama, bilo dopušteno povećanje proizvodnje.
No zbog neslaganja Saudijske Arabije, koja je najveći proizvođač nafte u svijetu, i Irana bilo je upitno hoće li doći do konačnog dogovora. Saudijci su bili neodlučni oko rezanja svoje proizvodnje, a Iran je tvrdio da ne može smanjiti svoju proizvodnju jer se još oporavlja od sankcija pod kojima je godinama bio.
Na sastanku u srijedu Saudijska Arabija je ipak pristala smanjiti proizvodnju za oko 500.000 barela dnevno, a to je oko 4,5 posto njezine ukupne proizvodnje nafte. Od siječnja 2017. ta zemlja će tako proizvoditi 10,06 milijuna barela dnevno.
Konzultant i naftni stručnjak Jasminko Umičević kaže da je tržište dobro reagiralo na vijest o smanjenju proizvodnje nafte koja je jučer bila oko 49 dolara po barelu, a isto toliko je koštala i prije 10-ak dana.
Umičević ističe da je cilj OPEC-a da cijena nafte u kratkom periodu dosegne razinu od 50 do 60 dolara, a s tom cijenom su, navodi, zadovoljni svi – i proizvođači i krajnji kupci jer ne utječe puno na konačnu cijenu goriva. To se pogotovo odnosi na Europu, gdje su velike trošarine na naftne derivate.
Objašnjava da nije dobro da su cijene nafte preniske jer onda kompanije znatno manje ulažu u istraživanje novih nalazišta. Umičević smatra da bi u kratkom periodu cijene goriva mogle skočiti za samo nekoliko lipa, no dugoročno je teško prognozirati. Naime, ako dolar ostane jak ili počne još jačati i cijena nafte nastavi rasti, to bi se moglo značajnije odraziti na cijene goriva, upozorava Umičević.
>> Strategija za budućnost privukla međunarodno priznanje
