Vladajuća je koalicija odlučila prvo jesensko zasjedanje Sabora otvoriti raspravom o kreditima u švicarskim francima, a u samom finišu izborne kampanje od banaka se traži da dužnicima koji imaju kredite u francima obračunaju preplaćene kamate.
Teško reagirati unatrag
Posebnu saborsku raspravu o problematici kredita zatražio je saborski odbor za financije, na čijem je čelu HNS-ovac Srđan Gjurković, a zaključke Odbora u četvrtak je podržala i Milanovićeva vlada. Čim je Vlada pristala na tematsku sjednicu u parlamentu, pretpostavlja se da će na njoj ponuditi više od neobvezujućih preporuka.
– Banke ne moraju prihvatiti našu preporuku da potpišu aneks ugovora o kreditu i obračunaju preplaćene kamate, ali trebaju biti svjesne da Sabor kao najviše zakonodavno tijelo ima određene nadležnosti u odnosu na HNB i Vladu – komentira Srđan Gjurković. Središnja je banka dobila zadatak da za tematsku sjednicu pripremi dodatnu analizu zaduženja građana, kao i prijedlog mjera za olakšavanje pozicije dužnika, a zanimljivo je da je i guverner Vujčić nedavno prokomentirao da se kasni s prijedlozima za pomoć socijalno ugroženim dužnicima. HNB od početka gura priču u smjeru pomoći pojedincima, dok ministar financija Lalovac, a i sami dužnici, traže olakšice za sve. Lalovac je već zadužio stručnjake u svom resoru da pripreme tekst novog zakona o stambenom kreditiranju, no čak i Gjurković ističe da se takvim zakonom “realno ne može ništa retroaktivno riješiti” kad su posrijedi krediti u francima. Tim će se zakonom regulirati odnos banaka i dužnika u budućim spornim situacijama, no od Vlade se očekuje da presiječe što s tečajem franka, koji je sad približno 13 posto jači od zamrznute vrijednosti.
– Čim je nešto retroaktivno, onda je pravno dvojbeno i zato nije poželjno nikakvo “silovanje” prava – ističe sudski vještak Miljenko Giunio, koji je mišljenja da bi i dužnici i udruga Franak bolje prošli u sudskim sporovima da su individualno i kolektivno išli na tužbe za promjenu ugovora zbog promijenjenih okolnosti. Lalovac kao jedno od rješenja za “niveliranje” duga spominje i novu procjenu vrijednosti nekretnina, koje su sada za trećinu jeftinije nego npr. 2008. godine.
– Cijenu nekretnina određuje tržište, a zakonom se samo mogu donijeti elementi za procjenu, što je i učinjeno ovih dana. Ljudi su kupovali nekretnine računajući da će doći do rasta njihove vrijednosti, ali do porasta nije došlo, osim na nekim malobrojnim lokacijama. Pad cijena nekretnina ne može se zakonom izmijeniti – upozorava sudski vještak.
Tržišni tečaj
Više sugovornika iz bankarskih krugova očekuje da će Milanović ići sa zakonom u korist dužnika u francima bez obzira na moguće posljedice: packe iz Europske komisije, rušenje zakona na Ustavnom sudu ili pak značajne financijske obveze za proračun. Tematska saborska sjednica o kreditima dodatno im je pojačala to uvjerenje.
>> Franak: Ne riješi li se problem do 15. listopada, idemo u generalni štrajk
Ne mogu se načuditi Lalovcu (OK, osobno ima kreditčinu 135 tisuća CHF iz 2008.) - banke nemaju poveznice s cijenama nekretnina jer one su korisnicima kredita davale novac s kojim su kupljene nekretnine. Dakle, nije banka stambeni fond RH pa da posluje s nekretninskim portfeljom ili što već... Ta njegova vizija bi dovela do raspada bankarstva jer zamislite da netko plasira novac, a sudbina tog plasiranog novca ovisi o ponudi/potražnji na tržištu nekretnina!? Nisu ni bankari mogli utjecati na odluku koja će nekretnina biti kupljena i na kojoj lokaciji nego je to bila privatna stvar pojedinca. Posve "iščašen" pristup Lalovca... Banke zanima da dobiju natrag novac kojeg su posudile klijentima - to je to, njihov core-business. U SAD smo bili informirani kako je ugrožena bila stabilnost bankarskog sustava kad je gomila nekretnina via hipoteke došla u posjed banaka jer one posluju s novcem, njima malo toga znači imati nekretninu i probaju se odmah "riješiti" te nekretnine prodajom. Druga je stvar što su neke banke kod nas kupovane uzimajući u obzir činjenicu da imaju u hipotekama gomilu obalnih nekretnina, što je bila motivacija Societe General da kupi Splitsku banku. To je poslovno vizionarstvo... Inače, tih kredita u CHF ima 20-25 mlrd kn, razlikuju se podaci ovisno o izvoru. Ugrubo, protuvrijednost Karlovac-Split AC ili 2 nuklearne podmornice odnosno cca 24 lovca Eurofighter. Približno 8 mostova Pelješac-Komarna! Hrvatska pak nema za besplatan topli obrok za djecu u OŠ - što se tu ima pačati hrv. proračun kad je Mađarska preko intervencije u CHF kredite svojih građana spiskala devizne rezerve i uzrokovala pad forinte!? A upravo to traže iz udruge Franak, ne zanimaju njih toliko kamate nego da porezni obveznici podmetnu grbače i jedan do drugoga isfinanciraju konverziju CHF kredita u kn - a kamata da ostane najpovoljnija na CHF. I da oni opet pametuju uokolo. Tko meni ne vjeruje, nek pročita članak: Švicarci su sve do 2010. bili u plusu, 'rugali se' eurima. Ubacite taj naslov u tražilicu i uvjerite se da su godinama bili u povoljnijoj otplatnoj poziciji od eurskih i kn dužnika, slijedom tih istih ugovora kod tih istih banaka, danas prozvanih da su grozni lihvari.