- Propadale su države i ideologije na ovim prostorima, a ostao je Večernji list , kazao je jučer Dražen Klarić, glavni i odgovorni urednik, otvarajući izložbu o 30 godina Večernjakova dopisništva u Koprivnici.
Otvoreni za suradnju
Izložba je postavljena u gradskome muzeju, kojemu je Večernji list donirao arhiv dopisništva – tisuće i tisuće fotografija te fotokopija stranica koje su punili koprivnički dopisnici od 1985. godine.
- To mnoštvo građe važno je za Koprivnicu kao sveučilišni grad i za buduće generacije mladih novinara. Neka istražuju građu i pišu članke i knjige, otvoreni smo za suradnju sa svima – rekao je kustos Dražen Ernečić, autor izložbe.
Na njoj je prezentiran samo dio građe. Koliko je u 30 godina objavljeno tema, vijesti, reportaža, komentara i fotografija, tek mora zbrojiti budući istraživač, no i ovakav ad hoc presjek pokazuje da je Večernjakova ekipa uspijevala svakodnevno pokriti brojne događaje iz toga kraja.
Prvi honorarni dopisnik Večernjaka iz Koprivnice 70-ih godina prošlog stoljeća bio je Zlatko Vedriš. Godine 1981. u tome gradu otvoren je Informativno-poslovni centar Vjesnika, medijske kuće u čijem je okrilju tada bio i Večernji list. U njemu je stalno zaposlen bio Ivo Čičin-Mašansker, koji je informacijama opsluživao sva Vjesnikova izdanja.
Uvjeti za otvaranje samostalnog dopisništva stekli su se prije 30 godina, 1985., kada je Večernji list stalno zaposlio Jovu Rojčevića, koji je bio šef dopisništva sve do odlaska u mirovinu 2002. godine. On je, u suradnji s Ernečićem, napravio selekciju građe za izložbu.
– Razvijanjem regionalizacije Večernjaka stalno se povećavao dostupan prostor za izvještavanje s terena, pa je dopisništvo počelo okupljati sve veći broj suradnika, kako profesionalnih novinara tako i početnika koji su tek počeli 'naukovanje' novinarstva – prisjetio se Rojčević.
Prvi honorarni fotoreporter Večernjaka u Koprivnici bio je Dragutin Rendić, a potkraj 80-ih "naslijedio" ga je Josip Maljak, koji je od 1994. godine stalno zaposlen. Nakon njegova odlaska u mirovinu fotoreportersku palicu preuzeo je 2009. godine Marijan Sušenj, a s Večernjim listom surađivao je i Nikola Wolf, danas fotoreporter u tjedniku Podravski list.
Veliki napredak u informativnom pokrivanju terena zbio se 1996. godine, kada Večernji list pokrenuo regionalno izdanje, koje se u početku sastojalo od jedne stranice posvećene zbivanjima u Koprivnici te jedne za Koprivničko-križevačku županiju, a te su stranice izlazile svaki dan osim u nedjelju.
– Rezultati regionalizacije ubrzo su postali vidljivi, posebice povećanim brojem objavljenih priloga s ovog područja. Tako je, prema analizi iz 1997. godine, samo na gradskim stranicama Koprivnice tijekom jednog mjeseca objavljeno 25 tematskih priloga, 45 vijesti, 48 stalnih rubrika, četiri ankete i 68 fotografija. Čitatelji Večernjaka to su prepoznali, što je pokazivao rast prodaje lista. Tako se, primjerice, na području Koprivnice i prigradskih naselja dnevno u prosjeku prodavalo 2020 primjeraka Večernjeg lista, što je bio porast u odnosu na prethodnu godinu više od deset posto. Najveći porast prodaje zabilježen je u travnju, gotovo 25 posto – kazao je Rojčević.
Svi novinari na okupu
Iskorak je označilo i preseljenje u nove prostore koje je Večernji list kupio 1998. godine, čime je dopisništvo dobilo stalnu bazu nakon što je godinama bilo podstanarom u raznim prostorima. Kroz dopisništvo je prošlo 20-ak novinara, od kojih većina danas ima istaknute uloge u raznim redakcijama, a mnogi su upravo u dopisništvu ispekli novinarski zanat. Među njima su, primjerice, Željko Krušelj, danas profesor na Sveučilištu Sjever, Robert Mihaljević, glavni urednik Podravskoga lista, Ivica Barać, bivši urednik Glasa Podravine, i Zvonimir Markač, urednik portala e-Podravina.
I sama činjenica da je gradski muzej pronašao razloga da napravi izložbu o jednome novinskom dopisništvu, što je vjerojatno presedan u Hrvatskoj, svjedoči o njegovoj važnosti i utjecaju u Koprivnici i cijeloj Podravini.
– Učinit ćemo sve da Večernji list, koji je lani proslavio 55 godina postojanja, i u idućih pedeset godina ostavi traga u hrvatskome društvu i novinarstvu – kazao je Klarić.
Na otvorenju izložbe bili su i bivša glavna urednica Večernjaka Ružica Cigler te glavni tajnik Hrvatskog novinarskog društva Vladimir Lulić, a uz brojnu zainteresiranu publiku, pohodili su ga i profesionalci – gotovo svi aktivni i umirovljeni koprivnički novinari.
Istina, opstao je Večernjak ali je u Koprivnici opstala i komunistička ideologija koja još traje. Razumnog objašnjenja nema!