EU planira ukinuti određene trgovinske povlastice za robu uvezenu iz BiH u znak pritiska na tu zemlju koja odbija poštivati načelo tradicionalne povlaštene trgovine s Hrvatskom. BiH je, naime, trebala i nakon ulaska Hrvatske u EU nastaviti primjenjivati trgovinske povlastice koje su hrvatski proizvođači uživali dok je RH bila članicom zone slobodne trgovine CEFTA-e, no kako to dosad nije učinila, Bruxelles je odlučio ukinuti neke trgovinske povlastice za robu koja se iz BiH uvozi u EU.
Međutim, dok šteta nekooperativnosti BiH stoji hrvatske izvoznike oko 70 milijuna eura godišnje, šteta koju će izvoznici iz BiH imati nakon uvođenja protumjere EU bit će u razini 3 milijuna eura godišnje, čulo se jučer na raspravi u Europskom parlamentu.
– Hrvatska gubi 70 milijuna eura godišnje i EU treba pokazati solidarnost – rekao je dužnosnik Europske komisije Simon Mordue predlažući uvođenje mjere protiv robe iz BiH u slučaju da ta zemlja do kraja ove godine ne počne poštivati načelo tradicionalne povlaštene trgovine s Hrvatskom. Odbor za vanjsku politiku Europskog parlamenta raspravljao je o izvješću o napretku BiH prema EU, a hrvatski zastupnici Jozo Radoš (HNS), Marijana Petir (HSS) i Tonino Picula (SDP) naglašavali su potrebu jednakopravnosti sviju triju konstitutivnih naroda.
Izvjestitelj EP-a za BiH, Rumunj Dan Preda, iz njihovih je izlaganja iščitao signal da se zalažu za ustavne promjene u BiH, odnosno promjenu Daytonskog sporazuma, kako bi Hrvati možda dobili treći entitet (što je pojam koji ipak nitko u raspravi nije izgovorio).
– Nove inicijative oko BiH dovode do toga da se ustavne promjene pomalo zanemaruju. Ali ja vjerujem da ovo nije pravi trenutak da se vode rasprave o promjeni Ustava BiH. Izmjena Daytona nije prioritet, potrebno je sada provesti konkretne reforme od kojih će građani BiH imati koristi – rekao je Preda. Nije pomoglo ni što je Picula detektirao promjenu "dotrajalog ustavnog okvira" kao "matično mjesto svih reformi u BiH".
– Današnja BiH zemlja je opterećena krizom koju generira gotovo bizarno ustavno uređenje, improvizacija koja je, doduše, zaustavila razoran rat prije 20 godina, ali je posijala sjeme nefunkcionalnosti, neravnopravnosti i nepravde – naglasio je Picula. Marijana Petir (HSS) izjavila je da bi jednakopravnost Hrvata s Bošnjacima i Srbima trebala biti sastavni dio rezolucije EP-a o BiH. Umjesto jednakopravnosti, dodala je Petir, događa se "doslovno iskorjenjivanje hrvatskog autohtonog stanovništva" iz nekih dijelova BiH.
– Takav egzodus jednog naroda mjerljiv je s tragedijama koje pratimo u zemljama poput Sirije i Iraka – zaključila je Petir. Dijelovi BiH o kojima je govorila jesu Republika Srpska, ali i "mnoge općine Federacije BiH".
– Čini se da je BiH nekima majka, a drugima maćeha. I zato posebno pozivam na osiguranje prava i punu zastupljenost hrvatskog naroda. Želim vam posebno skrenuti pozornost na trajnu i nedopustivu diskriminaciju Hrvata kao konstitutivnog naroda u entitetu Republike Srpske, ali i u mnogim općinama Federacije BiH. Njihova osnovna ljudska prava se krše – rekla je Petir.
>>Grabar-Kitarović početkom sljedećeg tjedna posjetit će BiH
>>'Predsjednica je zaboravila da više nije u kampanji kada može lupetati što god hoće'
Sretan li je onaj 'ko se njome pomog'o