Za razliku od građana koji, kad se zaduže, svakog mjeseca otplaćuju svoje dugove, države ih u pravilu zamjenjuju novima. Oreškovićeva je Vlada realizirala svoje prvo veliko zaduženje prodajom obveznica teškom 4 milijarde kuna i taj će novac iskoristiti za financiranje ‘općih proračunskih potreba’, odnosno tekuću potrošnju.
To je tek početak utrke jer će ove godine još 18 milijardi kuna starih kredita i prije izdanih obveznica zamijeniti novima i tako to traje desetljećima. Primjerice, u srpnju ove godine stiže na naplatu kunska obveznica od 3,5 milijardi kuna izdana 2011. godine, na koju smo svake godine plaćali 5,75 posto godišnje kamate.
Kamate od 6 do 7 posto
Bude li interes tržišta kao ovaj tjedan, jedini će pomak biti u tome što na isti taj dug više nećemo plaćati 5,75 posto kamata, nego četiri! Politika niskih kamatnih stopa omogućila je vladama da skuplje stare dugove zamijene jeftinijima, no Hrvatska ulazi u red zemalja koje najlošije koriste povijesnu priliku jer se zadužuje dva do tri puta skuplje od drugih država. Često se mogu čuti dobronamjerni savjeti da bi Vlada trebala ovo razdoblje jeftinog novca iskoristiti tako da skupe dugove prebije jeftinijima, no u praksi je takva operacija gotovo neprovediva.
Državne se obveznice ne mogu otkupiti prije ugovorenog roka jer nijedan investitor neće vratiti papir koji mu jamči 6,6 posto prinosa u zamjenu za dva ili tri puta jeftiniji. Ne računajući samurajske obveznice, za koje smo između 2000. i 2005. godišnje plaćali od 1,2 do 4 posto kamate (ali uz cijenu tečajnog rizika), Hrvatska se na stranim tržištima uglavnom zaduživala po stopama od 6 do 7 posto.
Jeftinije možda od 2024.
Tek od druge polovice 2014. cijena državnog duga pala je ispod 4 posto, no u aktivnom dužničkom portfelju – sve do 2024. – i dalje dominira dug čija je cijena od 6 do 6,75 posto. Primjerice, za svoju najskuplju dolarsku obveznicu, iz 2010., tešku 1,25 milijardi USD, još ćemo četiri godine investitorima plaćati 6,6 posto godišnjeg prinosa dok ne dođemo u poziciju da je 2020. eventualno zamijenimo jeftinijom. Nitko danas nema odgovor što će biti s cijenom novca 2020. godine i koliko će dugo Europska središnja banka davati gotovo beskamatne pozajmice!
– Vlada ove godine mora provesti najavljene strukturne reforme i provesti fiskalnu konsolidaciju jer će jedino tako stvoriti izvore rasta i vratiti povjerenje tržišta. Europska središnja banka možda će od sredine 2017. godine promijeniti smjer i tada će kamatne stope ponovno ići gore – ističe Zrinka Živković-Matijević, analitičarka RBA. Zdeslav Šantić, analitičar Splitske banke, objašnjava da je refinanciranje državnih dugova uobičajena praksa, no alarm se pali kad prosječna kamatna stopa na javni dug prijeđe nominalnu stopu rasta BDP-a. Kod nas je ta granica davno premašena i iznosi 3,6 posto BDP-a samo za dugove središnje države.
– Ne očekujem da će se iduće tri godine eurske kamatne stope drastično promijeniti, no pogrešno je uvjerenje da se zbog toga ne mora provoditi fiskalna konsolidacija. Hrvatska je zemlja naglašenih ekonomskih rizika kojima se odnedavno priključuju i politički rizici, što se na tržištima prelijeva na kamate – dodaje Šantić.
>>Javni dug: Oreškovićeva Vlada mora vratiti 120 milijardi kuna
>>Orešković: I Star Wars dolazi tako da je 'force with us' u Hrvatskoj
.............hrvatska se zadužuje da bi administracija imala plaće stoga neka i vraćaju kredite...........