Predsjednik Sabora Željko Reiner odbio je u dnevni red Sabora uvrstiti SDP-ov Prijedlog odluke o osnivanju Istražnog povjerenstva za utvrđivanje činjenica vezanih uz postupanje predsjednice RH Kolinde Grabar Kitarović oko navodnih nezakonitosti u radu Sigurnosno-obavještajne agencije. Taj prijedlog, koji su potpisala 34 zastupnika i u proceduru uputila 16. svibnja, predsjednik Sabora Reiner je 31. svibnja odbio uvrstiti u dnevni red uz objašnjenje da se prijedlog treba "uskladiti s odredbama Poslovnika Hrvatskog sabora". Da bi se prijedlog uvrstio u dnevni red, bilo je potrebno najmanje 16 potpisa zastupnika, a SDP ih je imao dvostruko više.
Problem je što Poslovnik Sabora uopće ne uređuje način osnivanja istražnih povjerenstava, već posebni Zakon o istražnim povjerenstvima te Ustav. U SDP-u nam objašnjavaju da je njihov prijedlog usklađen i sa spomenutim zakonom i s Ustavom.
Naime, članak 3. spomenutog zakona propisuje da o konkretnom prijedlogu o osnivanju istražnog povjerenstva, o postojanju javnog interesa te o svim drugim pitanjima treba odlučiti Hrvatski sabor nakon provedene rasprave na svojoj plenarnoj sjednici i to većinom glasova svih zastupnika, a ne predsjednik Hrvatskoga sabora. Članak 7. istog zakona pak propisuje da Sabor o osnivanju istražnog povjerenstva mora odlučiti na prvoj sjednici nakon što je predsjednik Sabora primio prijedlog za osnivanje istražnog povjerenstva, pa u SDP-u upozoravaju kako je neuvrštavanje točke u dnevni red grubo kršenje Zakona te prekoračenje ovlasti predsjednika Hrvatskoga sabora, kako kažu, očito u cilju izbjegavanja rasprave o predloženoj temi.
– I ovaj slučaj doprinosi tome da je Sabor pod ovakvim okolnostima prestao biti mjesto demokratske parlamentarne rasprave, da se u njemu ruše teško dostignuti demokratski standardi, da se protuzakonito onemogućava pravo na slobodni govor, da se uzurpiraju i prekoračuju ovlasti i kako je i to jedan od dodatnih razloga da se Sabor raspusti i da se raspišu novi parlamentarni izbori – poručuju iz SDP-a.
Podsjetimo, predsjednica Kolinda Grabar Kitarović poslala je u Vladu prijedlog za razrješenje bivšeg šefa SOA-e Dragana Lozančića, no njegovu smjenu još mjesecima nije bio spreman potpisati premijer Tihomir Orešković. Predsjednica je u svom priopćenju javnosti tada poručila da Lozančića želi razriješiti jer je kršio zakon, a poslije je čak poručila i da je on bio "osobni obavještajac" bivšeg premijera Zorana Milanovića.
– Gospodin Lozančić dobro zna da o nekim razlozima ne mogu govoriti jer je riječ o nacionalnoj sigurnosti, o stabilnosti države i time se on i koristio. Ali ono što mogu reći jest da je gospodin Lozančić bio privatni, odnosno osobni obavještajac gospodina Milanovića, i tu ću stati – izjavila je tada Grabar Kitarović. Lozančić je na koncu sam podnio ostavku, a na njegovo mjesto došao je Daniel Markić.
– Kada prvog čovjeka SOA-e optužite da je privatni špijun premijera, onda to ide na cijeli sustav, to nije mogao raditi sam. Umjesto da ta priča bude elegantno završena imenovanjem Daniela Markića kojega su predložili predsjednica i premijer, sada smo već u situaciji u kojoj se ta priča ponovno otvara i stvar će se i dalje vrtjeti jer DORH treba utvrditi je li točno ili nije da je zakon kršio Lozančić ili osoba koja ga za to optužuje i tvrdi da ima o tome saznanja, ali da ih ne može reći – rekao je tada Ostojić. SDP je nakon toga, kako bi se utvrdila prava istina, uputio u proceduru svoj prijedlog za osnivanje istražnog povjerenstva.
>> Predsjednica Grabar-Kitarović: Lozančić je bio Milanovićev osobni obavještajac
>> 'Ako je zataškala nešto ili izrekla neistinu, predsjednica je počinila kazneno djelo'
>> DORH treba utvrditi je li Lozančić kršio zakon
Neki se boje istine!