Kad nešto toliko želite, nađete način da to i dobijete. Slovenci Matjaž i Danijel dobili su svoju Anu. Preslatku petogodišnju djevojčicu koja je postala centar njihova svijeta. Ana je rođena u Kaliforniji. U to je vrijeme Matjaž u SAD-u bio na doktoratu u Bostonu. Preko interneta su pronašli zamjensku majku, ženu iz Kalifornije koja je već dva puta rodila dijete drugim parovima. Jedno dijete jednom heteroseksualnom paru, a drugi put homoseksualnom paru iz Belgije. Zamjensku majku upoznali su 2007. godine. Oduševila ih je, kao i njezin suprug i njihovo četvero djece. Već iduće godine u siječnju napravljena je inseminacija. Obojica su dala spermu tako da zapravo ne znaju tko je biološki otac, dok je zamjenska majka i biološka majka. Inseminacija je uspjela iz prve. Devet mjeseci poslije Matjaž i Danijel postali su roditelji, a baš dok je Ana bila “na putu” sklopili su brak u državi Massachusetts.
Za Kaliforniju su se odlučili zato što je u toj američkoj državi zamjensko majčinstvo najbolje regulirano. – Prije trudnoće potpisuje se ugovor u kojem se detaljno navodi što sve moramo financirati, ali i kako će teći sama trudnoća, kako ćemo postati očevi, kako ćemo održavati kontakte nakon poroda... Ugovor se potvrđuje na sudu i po njemu majka odustaje od prava na dijete nakon poroda. U Kaliforniji se gej očevi upisuju u rodni list, objašnjava Matjaž. Koliko su točno platili cijeli postupak ne žele otkriti, no kažu da je riječ o nekoliko desetaka tisuća dolara. Nakon Anina rođenja u SAD-u su svi troje živjeli još dvije godine, a onda su se odlučili vratiti u Ljubljanu. Uslijedilo je rješavanje pravnog statusa malene Ane koja je imala američko državljanstvo. Kada su došli upisati Anu u Sloveniju, matičar nije znao što napraviti. No imali su i malo sreće jer je neposredno prije njih jedan drugi slovenski gej par dobio presudu Vrhovnog suda kojom im se priznaje roditeljstvo nad posvojenim djetetom. Pa su uza zahtjev za upis Ane u matičnu knjigu predali i tu odluku.
Vrlo brzo, već nakon 15-ak dana Ana je dobila i rodni list i slovensko državljanstvo te postala jedna od nekoliko desetaka slovenske djece rođene u istospolnim obiteljima. – Nemamo baš nikakvih negativnih iskustava. Zapravo, shvatili smo da ljudi predrasude imaju prije. A kada upoznaju stvarne ljude onda one nestanu, kaže Danijel. I u vrtiću koji Ana pohađa nema problema. Nedavno im je prišao jedan roditelj i rekao da mu je drago što je Ana u grupi s njegovim djetetom. I Ana, koja zna da ima dva oca, ali i majku, to sve dobro prihvaća. – Imali smo neke strahove, ali kako raste, shvaćamo da se dobro nosimo sa svime i da Ani baš ništa ne fali. Kako bude rasla sve ćemo joj objašnjavati – kaže Matjaž. U kontaktu su, dodaje, ostali i s Aninom majkom i to im je isto jako drago. Ana zna da joj je ona mama, zna da ima polubraću i sestre. Razmjenjuju fotografije, čuju se za blagdane i rođendane, a bili su joj i u posjetu. Svoje iskustvo, traženje zamjenske majke, ali i pravnu bitku koja je uslijedila kada su se iz SAD-a odlučili vratiti u Ljubljanu Matjaž i Danijel podijelili su sa 20-ak parova koji su se u zagrebačkom klubu MaMa okupili u povodu Međunarodnog dana obiteljske jednakosti početkom svibnja.
Zagrepčani Mladen i Ivo upijali su svaku riječ. Imati dijete i njihova je velika želja. Koju planiraju i ostvariti. I oni su se odlučili za zamjensku majku i već iduće godine planiraju posjetiti SAD kako bi je pronašli i upoznali. Spremni su, kažu, financijski i emocionalno. Već planiraju i povećanje stambenog prostora kako bi imali i dječju sobu. Odlučili su pronaći zamjensku majku također u Kaliforniji, da obojica budu upisana u rodni list kao očevi.
Tri raspleta situacije
– Proučavali smo trenutačnu pravnu situaciju i ne znamo kako će Hrvatska nas i naše dijete tretirati nakon povratka u domovinu. Trenutačni zakoni otežavaju nam da se obojica upišemo kao očevi u matičnu knjigu rođenih. Ministarstvo uprave morat će pronaći rješenje za našu situaciju. Čini se da ćemo sljedeće godine probijati led i da je pred nama pravna bitka za našu obitelj – napominje Ivo. Što bi se zaista dogodilo kada bi se za koju godinu taj zagrebački par vratio iz SAD-a s djetetom, i to kao obitelj, i zatražio u matičnom uredu da se dijete uvede u maticu rođenih i da mu se prizna državljanstvo?
Pravni stručnjak za to područje s kojim smo razgovarali kaže da jednostavnog odgovora uz trenutačnu zakonsku regulativu nema. Onog trena kada takav par dođe u matični ured otvorit će se niz dilema. Prva je, tko je roditelj – nijedan partner, jedan od partnera ili obojica. Zamjensko roditeljstvo je suprotno javnom moralu jer su roditelji homoseksualci. Takva bi se odluka, smatraju stručnjaci, skrivala iza velike većine odluka hrvatskih matičara u ovom hipotetičnom slučaju. No kada bi ona bila otvoreno izrečena značila bi i bitku pred upravnim sudovima koja vodi do Ustavnog suda, a vjerojatno i do Europskog suda za ljudska prava. Druga opcija znači da je matičar spreman priznati roditeljstvo jednom od partnera. Slijedom toga državljanstvo djeteta bit će određeno prema državljanstvu tog partnera. Kako će se odrediti koji će od partnera biti upisan kao otac potpuno je otvoreno. Može biti izbor dva partnera, a može biti i eci-peci-pec. Opet ovisi o matičaru.
Hrvatski propisi nigdje izričito ne kažu da istospolni partneri ne mogu biti roditelji zajedničkog djeteta. Zato bi i ova opcija matičara mogla dovesti do suda. I na kraju, kaže stručnjak, matičar može reći da u skladu s čl. 41. Zakona o rješavanju sukoba zakona s propisima drugih zemalja u određenim odnosima ima obvezu priznati roditeljski status obama partnerima poštujući načelo uzajamnog povjerenja. Ovaj hipotetični slučaj, ali koji bi nam se vrlo brzo mogao i dogoditi, komentirao je i voditelj pravnog tima udruge U ime obitelji Krešimir Planinić. – Kontinuirano se zanemaruju prava djeteta, pravo onoga koje ne može dati svoj glas, te, dodatno, pokušava nametnuti da svaku ljudsku želju pretvaramo u 'pravo'. U konkretnom nailazimo i na zamjensko majčinstvo, što podrazumijeva da od majke tražimo da ne bude majka svojem djetetu, i to redovito za određenu imovinsku korist. Zar je potrebno više išta argumentirati – kaže Planinić.
Molim vas kakavje to podnaslov "Hrvati žele isto". Što Hrvati žele o tome se odlučuje referendumom. U demokratskom svijetu je tako. . . . . . . . .