Najmanje deset milijuna dolara – a iznos bi mogao biti i dvostruko veći – dobit će Republika Hrvatska od prodaje zgrada veleposlanstava i rezidencija u New Yorku, Tokiju, Bonnu i Bernu koje je nekad koristila diplomacija bivše Jugoslavije, a većinu njih sada koristi Srbija. Iako bivša država ne postoji desetljećima, pitanje sukcesije još se razvlači, uz nekoliko blokada, ponajprije od Srbije, a odluka da se objekti koji su proglašeni prevelikima da ih podijele državama sljedbenicima prodaju te da se novac podijeli državama sljedbenicima dio je tog procesa. Vrijednost objekata u SAD-u, Japanu, Švicarskoj i Njemačkoj procijenjena je na 42,7 milijuna dolara, od čega, po sukcesijskom ključu, Hrvatskoj pripada 23,5 posto, no treba napomenuti da je riječ o procjeni iz Ugovora o pitanju sukcesije iz 2001., tako da se današnja tržišna cijena razlikuje i u pravilu je viša.
Neovisne procjene
– Države sljednice započele su s postupkom pribavljanja neovisnih procjena vrijednosti za svaku od nekretnina. Tržišna vrijednost nam u ovom trenutku nije poznata, ali pretpostaviti je da je za većinu njih znatno veća od njihove vrijednosti u Ugovoru o pitanjima sukcesije, iako za neke tržišna vrijednost može biti i manja. Nakon okončanja postupka procjene vrijednosti svih objekata pokrenut će se postupak prodaje – kažu iz Ministarstva vanjskih i europskih poslova.
Neke od tih nekretnina na tržištu su godinama, primjerice stan na prestižnoj lokaciji avenije Park u New Yorku. Stan kojim se koristilo jugoslavenski veleposlanik pri UN-u prostire se na dvije etaže, ima 216 kvadrata i 14 prostorija, od čega šest spavaćih soba i četiri kupaonice, no u derutnom je stanju. Prazan je otkako je iz njega otišao Darko Silović, posljednji veleposlanik koji je u UN-u predstavljao Jugoslaviju. Dao je ostavku 1992., no u početku nije želio napustiti stan kako u njega ne bi ušao netko iz Srbije.
Stan je na prodaju godinama, pa je prije nekoliko godina za njega zanimanje pokazao i glumac Jack Nicholson. Procjena iz 2001. iznosi 1,8 milijuna dolara, no današnja je cijena, kažu nam u jednoj newyorškoj agenciji za nekretnine, između 15 i 20 milijuna dolara ako se proda o ovakvom stanju, no ako se renovira, cijena bi se udvostručila. Za usporedbu, Francuska je nedavno prodala sličan stan, dvoetažni sa 18 soba, u susjednoj zgradi, za 48 milijuna dolara. Još jedna napuštena nekretnina, ali manje atraktivna, nalazi se u Bonnu i jedan je od relikata doba kad je taj grad bio njemačko središte, a na koje sada podsjećaju brojne prazne rezidencije i veleposlanstva čiji su se stanari preselili u Berlin. Kompleks od 1750 četvornih metara zjapi prazan, a i u Bonnu ne znaju što bi s tim objektom iako se prije nekog vremena razmišljalo da ga se pretvori u trgovački centar. Ostale objekte, misija bivše Jugoslavije pri UN-u u New Yorku, misije u Bernu i Tokiju, sada koristi Srbija te se iz njih mora iseliti.
Uz navedene nekretnine koje idu u prodaju, na nedavnom sastanku Zajedničkog odbora za sukcesiju diplomatske i konzularne imovine dogovoreno je da će do 30. studenoga Hrvatskoj biti predane i nekretnine u Tunisu, Keniji i Madagaskaru i u Alžiru, koje su u jednakim dijelovima podijeljene između Hrvatske i BiH.
– O preuzimanju će se dogovoriti bilateralno. Dogovor će se postići prije primopredaje, koja će se realizirati najkasnije do 1. listopada. U stalnom smo kontaktu s predstavnicima BiH oko tog pitanja – dodaju iz MVEP-a.
Kalkulacije o ulaganjima
Podjela diplomatsko-konzularne imovine bivše države odvijala se, uz brojne zastoje, od 2004. godine kada je Ugovor o pitanju sukcesije stupio na snagu. Prvo su podijeljene i preuzete nekretnine iz tzv. regije OECD-a, a Hrvatska je do sada preuzela njih 12. Većina njih bila je u vrlo lošem stanju i nije ih bilo moguće staviti u funkciju bez ozbiljnog ulaganja pa se od početka kalkuliralo što je isplativije, u njih uložiti pa ih koristiti, pogotovo zato što je u većini tih gradova Hrvatska bila u unajmljenim prostorima, ili ih ipak prodati.
– Radi kvalitetnog i učinkovitog upravljanja i raspolaganja predmetnom imovinom, kao i nužnosti istovremenog rješavanja potreba smještaja diplomatskih i konzularnih predstavništava i rezidencija Republike Hrvatske u inozemstvu, do kraja 2015. godine prodane su nekretnine u Stockholmu, Helsinkiju, Oslu, Lisabonu i Torontu – kažu iz MVEP-a te dodaju kako su postupci prodaje nekretnine u Haagu i Madridu još u tijeku.
Siguran sam da se i ovo pitanje riješava na najgori mogući način za građane Hrvatske.