Može li se u ovome trenutku predvidjeti kakve bi konkretne koristi donijela regionalizacija na sjeveru Hrvatske? Čini se da može, i to samo na temelju službenih podataka o lanjskim proračunima četiriju kajkavskih županija. Krapinsko-zagorska, Varaždinska, Međimurska i Koprivničko-križevačka županija u 2014. zajedno su raspolagale sa 678,3 milijuna kuna što izvornih prihoda, što novca iz državne blagajne, dakle s gotovo sto milijuna eura. Od toga su 340,7 milijuna kuna potrošile na plaće svoje administracije te na materijalne troškove, odnosno na raznorazne naknade zaposlenima, na usluge, režije i druge "troškove poslovanja". To je više od polovice prihoda (50,2 posto).
Država "drži šapu"
Scenarij regionalizacije predviđa ukidanje županija i formiranje velike regije koja bi ih apsorbirala, uz očekivano smanjenje broja činovnika. Kada bi ta nova administracija na godišnjoj razini stajala sto milijuna kuna, razlika od 250 milijuna kuna do sadašnje potrošnje četiriju županijskih administracija mogla bi se utrošiti u nešto drugo.
Primjerice, moglo bi se financirati deset sveučilišta veličine sadašnjega Sveučilišta Sjever, koje trenutačno čeka hoće li na državne jasle. Ako otvaranje jednog radnog mjesta stoji 100.000 kuna, moglo bi se zaposliti 2500 ljudi. Više nego što bi ostalo bez posla u ukinutim županijama. Ili izgraditi na desetke vrtića.
– Županije funkcioniraju samo sebe radi. One postoje samo da mogu isplaćivati plaće svojim zaposlenicima te prosljeđivati novac za školstvo i zdravstvo koji dobiju od države – kaže Natalija Martinčević, saborska zastupnica iz redova Reformista. Oni se zalažu za regionalizaciju, ali takvu koju će pratiti i decentralizacija države. N. Martinčević tvrdi kako je Hrvatska, u kojoj centralna država "drži šapu" na 90 posto novca, najcentraliziranija država u Europi.
– Najmanje 30 posto toga novca treba "spustiti" na razinu buduće regije. Najvažnije je u cijeloj priči to što županije u ovome trenutku nemaju novca da sufinanciraju europske projekte. Buduća regija mora raspolagati tim novcem – ističe ona.
Koprivničko-križevački župan Darko Koren (HSS), pak, tvrdi kako pitanje preustroja lokalne samouprave nije najvažnije u Hrvatskoj.
Treba krenuti od glave
– U nezgodnoj sam poziciji jer se moje zalaganje za ostanak županija može tumačiti kao da se zalažem za vlastitu fotelju, što nije točno. Županije imaju svoje mjesto u ustroju zemlje i nipošto ih ne treba ukidati – kaže on. Dvije su stvari, prema njegovu mišljenju, važnije – inventura rada državne uprave i decentralizacija središnje blagajne.
– Potrebno je krenuti od glave i vidjeti koliko imamo ministarstava i raznih agencija, koliko ljudi radi u njima i što rade. Potrebno je "resetirati" i lokalnu upravu, ali ne ukidanjem županija, nego smanjenjem broja zaposlenih u njima – predlaže Koren. Među nekoliko prijedloga regionalizacije najčešće se pojavljuje zajednica sadašnjih četiriju kajkavskih županija i Bjelovarsko-bilogorske, sa sjedištem u Varaždinu. Ni aktualna vlada ni glavna oporbena stranka trenutačno ne pokazuju ambicije da se regionalizacija uskoro provede.
>>Gabrić: Bez smanjenja broja županija neće biti gospodarskog rasta
>>'Ne treba ukinuti svih 20 županija, ali treba dvije trećine'
Stvarno je tako u jednoj maloj opčini je izgrađena velika škola a djece nema, sagrađena je stambena zgrada a stanara nema ima oko 1600 stanovnika nema industrije nema poljoprivrede ali stolice popunjene podijeljene između sebe a načelniku je stolicu osiguralaa stranaka za koju kaže da tu stranku biraju samo primitivci.