- Ako je potrebno, granicu s Hrvatskom možemo zatvoriti u roku od sat vremena, a odluka o tome ovisi o razgovorima koje ću imati ovdje s članovima Europskog vijeća - izjavio je poslijepodne mađarski premijer Viktor Orban na ulasku na summit EU. Glavna tema summita je uspostavljanje suradnje s Turskom kako bi se zaustavio velik priljev izbjeglica i migranata koji iz te zemlje ulaze u Grčku, no Orban je izrijekom spomenuo zatvaranje hrvatsko-mađarske granice kao "drugu najbolju opciju". Prva najbolja opcija je, po Orbanu, zatvaranje granice za migrante između grčkih otoka i Turske.
Hrvatski premijer Zoran Milanović na ulasku na summit još nije čuo za Orbanovu izjavu tako da je nije ni komentirao. No, u dvorani za sastanke Europskog vijeća hrvatski i mađarski premijer viđeni su kako razgovaraju prije sjedanja za stol. Prema neslužbenim izvorima, Orban je rekao Milanoviću da Mađarska i Češka neće slati svoje vojnike na hrvatsku granicu, kako je bilo planirano prema ranijem dogovoru unutar Višegradske skupine, već da će se vojska slati samo na mađarsko-srpsku granicu. Nije poznato što je Milanović rekao Orbanu oko stavljanja granične ograde u punu funkciju.
Milanović se u izjavi na ulasku fokusirao na zaključke koje bi summit trebao donijeti o suradnji s Turskom. - Postoje naznake dogovora s Turskom, koje su i financijske i političke prirode. Očekujem dogovor i pomak jer ovako dalje ne može ići - rekao je premijer Zoran Milanović, kojega je na summitu mučila prehlada i grlobolja, što se čulo u njegovu vrlo tihom glasu.
Premijer Zoran Milanović na svom Facebook profilu je u kasnim poslijepodnevnim satima objavio da je razgovarao s Merkel i Orbanom. "Razgovarao sam s Angela Merkel i Viktorom Orbanom danas na sastanku Europskog vijeća u Bruxellesu. Očekujem dogovor i pomak, jer ovako dalje ne može ići. Postoje neke naznake dogovora s Turskom i financijske i političke prirode, ali i tu će se morati postići konsenzus, kao i uvijek na ovakvim sastancima."
Razgovarao sam s Angela Merkel i Viktorom Orbanom danas na sastanku Europskog vijeća u Bruxellesu. Očekujem dogovor i...
Posted by Zoran Milanović on 15. listopad 2015
Zajednički graničari
Na summitu se još razgovaralo i o uspostavljanju nove, zajedničke graničarske službe EU, koja bi štitila vanjsku granicu između Grčke i Turske, no Milanović je na ulasku rekao da ne očekuje da će dogovor o tome biti postignut tako brzo.
- To se moglo i do sada, to je Grčka mogla i može i sada - rekao je hrvatski premijer. Treća tema summita je poštivanje tzv. dublinskih pravila, propisa EU koji nalažu državama da pomno registriraju tražitelje azila i koji se trenutno u Hrvatskoj ne poštuju.
- Ne poštuje ih nitko, pa Angela Merkel je rekla da to ne funkcionira. Mađarska je pričala da je sustav u Hrvatskoj kolabirao, ali i u Mađarskoj je ista stvar. Mađarska je primala tijekom godine puno migranata, ali polako, jako malim intenzitetom - rekao je Milanović.
Uoči dolaska na summit u Bruxelles, njemačka kancelarka Angela Merkel u govoru pred zastupnicima njemačkog parlamenta također je spominjala suradnju s Turskom. - Većina ratnih izbjeglica koji dolaze u Europu putuju kroz Tursku. Bez suradnje s Turskom nećemo moći dovesti u red priljev izbjeglica - rekla je Merkel.
EU je donedavno tretirala Erdogana kao autoritarnog vladara prema kojemu ne treba javno iskazivati podršku, no sada je Erdogan potreban Europi više nego ikad i na današnjem summitu očekivalo se da bude jasno naglašeno da EU treba voditi real-politiku prema Turskoj. Turska traži da joj EU otvori pet pregovaračkih poglavlja u pregovorima o članstvu koji su dugo u zastoju, zatim da joj EU pomogne s 3 milijarde eura za zbrinjavanje izbjeglica, te da se Turcima ukinu vize za putovanja u EU.
Svi sudionici summita svjesni su da, osim ponašanja Turske, ključan utjecaj na daljnji razvoj izbjegličke krize ima ponašanje Njemačke, gdje vladarazmišlja o uvođenju tranzitnih zona na granicama. Te zone, slične onima kakve postoje u zračnim lukama, značile bi da izbjeglice i migranti koji prelaze austrijsko-njemačku granicu ne ulaze automatski u Njemačku, većulaze u tranzitnu zonu koja je formalno "ničija zemlja" i gdje se ubrzano (govori se o roku od 48 sati) odlučuje tko ima pravo ići dalje i ući u Njemačku, a tko nema nego treba biti vraćen natrag. Uspostavi li Njemačka takve tranzitne zone, to bi moglo izazvati domino efekt u Austriji, Mađarskoj i Hrvatskoj, koje ne bi više mogle tako brzo slati izbjeglice i migrante prema Njemačkoj.
Zone – samo privremeno
Za tranzitne zone zalažu se bavarska demokršćanska stranka CSU i dio CDU-a, stranke Angele Merkel koja je u uniji s CSU-om, no drugi dio velike vladajuće koalicije u Njemačkoj, socijaldemokratska stranka SPD, oprezna je prema toj ideji. Liberali iz male oporbene stranke FDP tvrde da bi tranzitne zone bile "koncentracijski kampovi", što je optužba koja u zemlji s nacističkom prošlošću ima posebnu težinu.
Europska komisija upozorila je Njemačku da tranzitne zone imaju smisla na vanjskim granicama Schengenske zone i EU, ne toliko i na unutarnjim granicama, kao što je austrijsko-njemačka.
>>Granica na Prevlaci nije bodljikava žica, ali je ograda
>>'Vraćeni bi mogli nezadovoljstvo iskazati kod nas'
E, sad da vidimo naše junake Zoku i Ostoju koji već mjesec dana trube, a lažljivac Ostoja je to ponovio i jučer, da nema te ograde koja može spriječiti ilegalne ulaske.