Petero vlasnika četiriju stanova u Splitu u kojima su zaštićeni najmoprimci dobili su slučaj (Bego v. RH) na Europskom sudu za ljudska prava (ESLJP) i Hrvatska će im samo za neimovinsku štetu morati isplatiti ukupno 16.500 eura i 3420 eura za troškove postupka, ili ukupno oko 150.000 kuna, i to neto, oslobođeno od taksa.
Ali to nije sve. Odvjetnik Nikola Dorbić iz Šibenika koji zastupa vlasnike svih četiriju stanova tražit će ukidanje prijašnjih odluka naših sudova, naknadu sudskih troškova i pokrenuti nove postupke radi isplate razlike između tržišne i zaštićene (zakonski nametnute) najamnine. ESLJP im stoga nije dosudio i traženu materijalnu odštetu (2,1 milijun eura).
Naši sudovi sve do Vrhovnog suda odbili su njihove zahtjeve, dok im je Ustavni sud odbacio tužbe. Bivši pučki pravobranitelj Jurica Malčić upozoravao je na to naše vlasti nakon što je ESLJP 2006. s tim problemom suočio Poljsku.
S obzirom na to da će spomenuta razlika u najamnini biti tražena od 1997. kad je naša zemlja ratificirala Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, riječ je o milijunskom iznosu s kojim će država morati obeštetiti vlasnike stanova.
Riječ je o dva stana od 60 te po jednom od 89 i 84 četvorna metra, za koja je posljednjih godina zaštićena najamnina od 160 do 385 kuna, s tim da je prijašnjih godina bila manja pa u početku za najmanji stan 90 kuna. Istodobno u istoj zgradi za jedan stan od 33 metra četvorna ugovorena je mjesečna najamnina od 2000 kuna.
Za namješteni stan od 50 metara četvornih 2250 kuna, a od 85 metara četvornih 9000 kuna. U oglasu otprije dvije godine stan s dvije sobe nuđen je za 112 eura po danu u jeku sezone i za 60 eura izvan sezone.
S nizom takvih objava dokazivano je koliko se moglo zaraditi iznajmljujući stanove na tržištu. Tim podacima predstavnici naše Vlade, dovodeći u pitanje bi li stanovi uopće mogli biti iznajmljeni i za koju cijenu, suprotstavili su podatke poreznih vlasti za stanove u blizini spornih.
Tako je za stan od 62 metra četvorna od 2010.-2014. renta bila 3800 kuna, a 2015. 5320 kuna, i to je najveći prijavljeni iznos. Dok je za stan od 56 metara četvornih 2008./9. prijavljeno tisuću kuna. Ti će argumenti očito biti suprotstavljeni u novoj parnici. Pitanje je koliko je takvih slučajeva za koje se alarm uključio na ESLJP-u prije dvije godine u povodu, također splitskog, slučaja Statileo.
>> Garsonijera nema toliko koliko ih studenata želi povoljno kupiti
Dakle na dobitku su i zaštićeni najmoprimci jer u plaćali smiješnu najamninu i vlasnici tih stanova jer će dobiti i naknadu štete i razliku u cijeni najamnine ali i odvjetnici koji će naplatiti velike troškove postupka. Jedini koji su naa gubitku su porezni obveznici koji za ništa nisu krivi a sve moraju platiti. Za ovu štetu bi trebali osobno odgovarati svojom privatnom imovinom svi oni koji su sporni zakon predlagali kao i oni koji su za njega u Saboru glasali.