Aktualna kriza u Europi najbolje demantira ničim utemeljeno, ali vrlo rašireno vjerovanja da je recesija dobra za demografske trendove jer će se nezaposleni i razočarani zbog viška vremena češće tješiti pod pokrivačima, što će “jednostavno i logično” značiti – više beba. Upravo suprotno, znanost procjenjuje da natalitet ima veze s ekonomskim ciklusima, ali tako da – opada za vrijeme recesije. Recesija u Europi rodila je recesiju beba!
Živorođenih 3,5% manje
Istraživanje Eurostata dokazuje očiglednu vezu između krize i pada stope fertiliteta (broj žive novorođene djece po ženi koja je doživjela gornju granicu plodnog razdoblja života). Ukratko, promatrali su međusobne odnose kretanja stope plodnosti i odabranih ekonomskih pokazatelja, kao što je stopa BDP-a, te su došli do zaključka kako je očigledno da je od početka krize 2008. do 2011. godine u 31 promatranoj europskoj zemlji stopa plodnosti pala čak u 24 zemlje. Ukupno je broj novih živorođenih u 31 zemlji u istom razdoblju pao velikih 3,5 posto, sa 5,6 na 5,4 milijuna, a broj zemalja koje su zabilježile pad barem u jednoj godini od 2008. povećan je s jedne zemlje na 27 zemalja. Krivac za smanjenje broja novorođenih može se potražiti i u općem demografskom trendu smanjenja broja žena u dobi za rađanje, no potpuno je očigledna veza između recesije i manjeg broja beba.
Valja naglasiti da se plodnost u Europi u prošlom desetljeću podizala u svim zemljama osim u Luksemburgu i Portugalu. Zapravo je to bila posljedica većeg broja nešto starijih majki koje su u tom razdoblju rodile. Zahvaljujući tome nijedna zemlja u Europi nije imala stopu fertiliteta manju od 1,3 po ženi od 2007. do 2009. Stopa 1,3 smatra se najnižom od niske plodnosti, onakvom kakva već može uzrokovati vrlo ozbiljne dugoročne posljedice, čak i odumiranje.
Plodni sjevernjaci
Nakon 2009. godine više zemalja istočne Europe pogodila je katastrofa, fertilitet je pao ispod stope od 1,3 po ženi. Centralna i jugoistočna Europa držale su se tek nešto bolje sa 1,5 beba po ženi, a zapad i sjever Europe ostali su u relativno sigurnoj demografskoj zoni od 1,7 beba po ženi. Ponajprije zbog sjevera.
U nalazima Eurostata, što se tiče Hrvatske, posebno dramatično zvuči podatak prema kojem nezaposlene žene u Hrvatskoj rađaju najmanje u Europi. Dok, primjerice, u Njemačkoj nezaposlene žene rađaju puno više djece od zaposlenih (2,66 prema 1,96 djeteta po ženi u 2011. godini), u Hrvatskoj je situacija potpuno obrnuta. U Hrvatskoj je u 2011. među nezaposlenim žena stopa plodnosti bila najniža u Europi – 0,63 djeteta (prosjek u Europi 1,36), a među zaposlenima ekstremno visoka 2,44 djeteta (prosjek u Europi 1,59). Iz tih zastrašujućih podatka, po kojima smo jedinstveni u Europi, možemo izvesti dva vrlo neugodna zaključka: prvo, političko-ekonomski sustav i kriza toliko su demotivirali nezaposlene žene da rađaju da možemo dugoročno govoriti o opasnosti odumiranja nezaposlene populacije. I drugo, zaposlenih žena toliko je malo da najviša stopa fertiliteta među zaposlenim ženama u Europi ne može spasiti demografiju Hrvatske.
>> Nijemci u natalitet ulažu najviše, a ipak djece imaju najmanje
