Uz sve druge teme, premijer Zoran Milanović komentirao je u danas u Bruxellesu novinarima i istupe srpskog premijera Aleksandra Vučića i njegova ministra Aleksandra Vulina, u kojima su kritizirali blaženika Alojzija Stepinca.
- To nije bilo primjereno, ali ne mogu ja dijeliti savjete Beogradu. Kao što mislim da nije dobro ni da Katolička crkva, odnosno Kaptol, dijeli savjete hrvatskoj Vladi. To je nepametno. Ja to u Srbiji ne bih radio, a gospoda neka izvole, no neka računaju koliko je to pametno za njih - rekao je Milanović.
Nepune dvije godine nakon ulaska Hrvatske u punopravno članstvo Europske unije, premijer Milanović poručio je u Bruxellesu: "dosta je daljnjeg širenja ovlasti Europske komisije".
- Ja nisam za daljnje predavanje ovlasti europskoj birokraciji, uz svo dužno poštovanje. Mi imamo državu, a ta država mora imati srce i pluća - rekao je premijer na ulasku na sastanak Europskog vijeća na kojem se, uz dvije krize s Grčkom i s migrantima na Mediteranu, raspravlja i o britanskoj prijetnji da će na referendumu do 2017. odabrati izlazak iz EU ne bude li se Unija reformirala na način na koji to žele Britanci. Upravo komentirajući te britanske želje, premijer Milanović je dao izjavu o tome da je "dosta", prethodno naglasivši da je ima "dosta razumijevanja" za stajališta britanskog premijera Davida Camerona koji se zalaže upravo za manje ovlasti na razini EU i veće ovlasti na nacionalnim razinama suverenih država.
Milanović je otkrio da je britanski premijer želio doći u Zagreb 18. lipnja kako bi razgovarao o britanskoj ideji reformi EU, no to se nije dogodilo jer je hrvatski premijer bio u službenom posjetu Japanu.
Čudan istup ministra
Premijer Milanović ušao je na summit, koji traje još sutra, sa stavom da Hrvatska može u trenutnoj migrantskoj krizi pokazati solidarnost i prihvatiti "jedan manji broj ljudi", no nije otkrio koliki je to broj. Prijedlog Europske komisije, koji bi na ovom summitu trebao dobiti neku vrt političke potpore bez ulaska u detaljne brojke, podrazumjevao bi da Hrvatska zbrine 1062 tražitelja azila i izbjeglice od ukupno 60 tisuća koliko bih bilo relocirano i zbrinuto u svim državama EU.
- Hrvatska je spremna iz humanitarnih razloga prihvatiti jedan manji broj ljudi, ali preko toga ne možemo. Imamo senzibilitet za to, očito veći od nekih drugih država srednje Europe koje se ponašaju dosta radikalno. Pomoći ćemo koliko možemo, ali niti smo problem stvarali, niti smo Afriku iscrtavali, niti u svemu tome sudjelovali. Tako da je malo pogrešno govoriti o solidarnosti onih koji s tim nisu imali ništa, a to su male države, i onih koji su vodili poltiku u Africi posljednjih 100 godina - rekao je Milanović.
Na marginama dvodnevnog summita očekuje se i razgovor hrvatskog premijera s mađarskim premijerom Viktorom Orbanom, ali ne toliko na temu ilegalnih migranata, koje Orban želi zaustaviti izgradnjom ograde na granici sa Srbijom, nego o kontroverznoj tvrdnji jednog člana Orbanove vlade da Hrvatska ugrožava mađarski nacionalni interes optužbama protiv čelnika MOL-a i blokadom gradnje plinskih interkonektora.
Cijeli tekst čitajte u sutrašnjem izdanju Večernjeg lista!
>> Je li slanje Vulina bio previd ili Vučićeva politička poruka?
Mislili su neki, vec nas nece biti ni veselje svoje nisu znali kriti raselit nas triba da nas manje ima nisu tu ni bili tad ce reci svima Nek tudjinu grizu, roda znati nece bez jezika narod nema vise srecee srece djeca roda povist nece znati potom svoj na svome nece bit Hrvati Ref. Tko na tvrdoj stini svoju povist pise tom ne moze nitko proslost da izbrise varaju se i ne misle tako sto se krvlju brani, ne pusta se lako Tko na tvrdoj stini svoju povist pise tom ne moze nitko proslost da izbrise mi smo tu odavna svi moraju znati to je nasa zemlja, tu zive Hrvati Kroz vrimena gruba i kroz ljute boje branili smo casno mi ognjisce svoje cuvase nam predji ovu rodnu grudu nisu zbog slobode ginuli zaludu Al' sad evo opet nova zora rudi posli dugih lita Hrvatska se budi tu na nasoj zemlji, nas se barjak vije crven, bijeli, plavi, vise se ne krije Ref. Na kamenu tvrdom o tom slova pisu od stoljeca sedmog tu Hrvati disu