Ove je godine u samo dvjema hrvatskim industrijskim granama - drvnoj i tekstilnoj - bilo 17 stečajeva, a 4610 zaposlenih ostalo je bez posla. Sve se to dogodilo prije nego nas je "dohvatila" velika globalna kriza i stoga možemo samo očekivati da će se tek sada problemi još više produbiti, ocijenio je Vladimir Ferdelji, predsjednik CRO industrije Hrvatske udruge poslodavaca na današnjoj konferenciji za novinare na temu "5 do 12 sati" kojom je komentirano aktualno stanje u hrvatskom gospodarstvu.
Iako HUP ocjenjuje da je plimni val financijske krize ostavio hrvatske poslodavce na nogama, pita se i što dalje. Ističu da je monetarna vlast učinila svoj dio posla, a sada je na izvršnoj vlasti da učini svoje, te napominju da država mora itekako pred udarima krize štedjeti.
Damir Kuštrak, predsjednik HUP-a smatra da državna potrošnja ne smije biti uzrok rasta troškova poslovanja, a što se tiče proračuna za iduću godinu, bilo bi najbolje da se uopće ne povećava, iako se nominalno planira povećanje za 7 milijarda kuna.
Poslodavci kažu da su prve udare krize osjetili izvoznici, a slijedi turizam. U svjetlu toga predlažu da država ne smije biti uzročnik nelikvidnosti ni u jednom sektoru. Državne investicije trebaju se usmjeriti u one sektore i gospodarske subjekte koji u kratkom roku mogu osigurati gospodarske učinke.
Upozoravaju da treba zaustaviti rast sive ekonomije, koja ima plodno tlo u potencijalnoj krizi, ali i smatraju da kreditni potencijal hrvatskih banaka mora služiti prije svega gospodarstvu i stanovništvu, a ne državi.
Bilo je govora i o izmjenama te usklađivanju Zakona o radu s normama Europske unije, prema kojima poslodavci drže da će povećanje broja dana godišnjeg odmora sa sadašnjih 18 još više otežati gospodarstvu u uvjetima kad recesija prijeti.
Kako smatra Ivan Miloloža, predsjednik Nadzornog odbora HUP-a, dodatni trošak jest i 30-minutna pauza za ručak koja nije nigdje uračunata u 8-satno radno vrijeme, a na godišnjoj razini, računa li se kao dio radnog vremena, ona donosi 15 dodatnih slobodnih dana zaposlenicima.
Ocijenio je i da nadalje imamo nisku produktivnost rada - svega 3,7 sati od 8 sati rada, a pridodaju li se tomu i mjere koje sindikat predviđa u novom Zakonu o radu, nastavit ćemo gubiti na konkurentnosti. Prema Miloložinoj računici, u takvim uvjetima domaći bi proizvod poskupio 19 posto, čime bi i dalje gubili utrku u konkurentnosti.
