Opće usporavanje zahvatilo je i bankarski sektor! Prvo ovogodišnje
tromjesečje donijelo je bankama 1,43 milijarde kuna dobiti prije
oporezivanja, ali izostale su dvoznamenkaste stope rasta koje su
obilježile proteklo desetljeće.
Aktiva usporila
Dobit banaka rasla je skromnih 1,7 posto, dok se imovina smanjila 0,64
posto i zastala na 367 milijardi kuna. Maruška Vizek, analitičarka
Ekonomskog instituta, kaže da je rezultat očekivan i u osnovi pozitivan
jer bankarski sustav i dalje proizvodi visoku dobit.
Bilance, međutim, otkrivaju da su kamatni prihodi banaka dobri, ali
usporavaju i smanjuju se prihodi od nekamatnih poslova, provizija i
naknada koje su se ostvarivale na tržištu kapitala ili u poslovima s
građanstvom. Sve je to pokazatelj usporavanja gospodarskih aktivnosti,
ali i pada opće potrošnje. Kamatni se prihodi drže jer su banke
povećavale kamate kako na nove tako i na stare plasmane, tako da su
bankarski prihodi sigurni sve dok je naplata kredita zadovoljavajuća.
HNB navodi da nisu uočili nikakva pogoršanja u naplati.
Zaba i dalje prva
Neznatni pad aktive, kaže Vizek, posljedica je usporenog kreditiranja u
ovoj godini. Od izbijanja globalne financijske krize država je postala
glavni klijent bankarskog sustava, dok su banke suzdržane prema
stanovništvu i tvrtkama. Od ukupno 32 banke, njih 25 poslovalo je s
dobiti, dok ih je sedam zabilježilo 60 milijuna kuna gubitaka. To su
Banco Popolare, Banka Kovanica, BKS, Croatia, HPB, Primorska i Veneto
banka, dok su lani u prvom kvartalu samo tri banke imale 30-ak milijuna
kuna gubitaka.
Nešto manje od trećine ukupne dobiti imala je vodeća Zagrebačka banka,
dok se s rekordnim rastom dobiti na drugo mjesto probila Hypo banka, u
koju se od kraja veljače utopila Slavonska banka. Time su pretekli PBZ
i Erste.
Tri od pet vodećih banaka bilježe pad dobiti, dok Erste, a posebno Hypo
banka, imaju veliko povećanje. Unutar prvih deset, postojanim rastom
dobiti izdvaja se Splitska banka, a natprosječnim Volksbanka.
Hrvatska poštanska banka (HPB) u prvom je ovogodišnjem tromjesečju pak
zabilježila gubitak od 32,5 milijuna kuna, a ta je banka uz malu Nava
banku jedina blizu dopuštene granice adekvatnosti kapitala od 10 posto.
Bankarski je sustav i dalje dobro kapitaliziran – sa stopom
adekvatnosti od 15,37 posto.
U gubitku je završila i jedina štedna – Obrtnička štedna banka, a od
pet stambenih štedionica, u prvom je kvartalu 1,1 milijun kuna dobiti
imala Raiffeisen stambena štedionica.
BANKARSKI SEKTOR Usporavanje i čuvanje pozicija pod utjecajem krize