Polovina svjetskih zemalja se može nazvati demokratskim, ali samo njih
28 se mogu nazvati pravim demokracijama. Bosna i Hecegovina se ne
nalazi u toj polovini. Prema istraživanju magazina The Economist, BiH
spada u grupu zemalja sa hibridnim režimom.
Ne postoji konsenzus kada se govori o načinu mjerenja demokracije.
Jedan od razloga su i definicije kojih ima više i koje često
pobijaju jedna drugu. O definiranju demokracije i danas se vode debate.
Pojmovi "demokracija" i "sloboda" se često (ali neispravno) koriste kao
sinonimi. Iako ne postoji konsenzus o jedinstvenoj definiciji
demokracije, mnogi analitičari se slažu oko minimuma fundamentalnih
značajki bez kojih nema demokratskog društva.
Da bi se društvo neke države nazvalo demokratskim, trebalo
bi imati vladu baziranu na vladavini većine, opoziciju, slobodne
izbore, zaštitu manjina te politički pluralizam. Prvih pet
zemalja koje se mogu pohvaliti potpunom demokracijom su:
Švedska, Island, Holandija, Norveška i Danska. Na
listi od 28 zemalja između ostalih nalaze se i SAD (17), Velika
Britanija (23) te Slovenija (27). Nakon 81 mjesta, na listi slijede
zemlje sa hibridnim režimom.
Termin "hibridni režim" pojavio se devedesetih godina
prošlog vijeka kada je mnoštvo zemalja započelo
svoju tranziciju ka demokraciji. One države koje nisu
uspješno obavile tranziciju te se nalaze negdje između
demokracije i totalitarizma, nazvane su zemlje sa hibridnim režimom. Tu
spada i Bosna i Hercegovina. Zemlja u kojoj je demokracija samo
floskula, riječ koja se dobro uklapa u predizborni slogan te gdje se
demokracija koristi kao političko sredstvo mazanja očiju, a ne kao
način života. Bosna i Hercegovina je na 87. mjestu.
Visoki predstavnik i specijalni predstavnik EU Miroslav Lajačak pozvao
je jučer političare u BiH da odbace maksimalističku i beskorisnu
retoriku koja je obilježila proteklu godinu, te da se vrate normalnoj i
konstruktivnoj politici koja će omogućiti napredovanje BiH na njenom
europskom putu.
SUBOTOM UJUTRO
Ima li demokracije u BiH?
