Obilazite gospodarske skupove, savjetovanja i radionice diljem Hrvatske. Prigovaraju vam da na trošak Ministarstva provodite predizbornu kampanju poput vašeg prethodnika Gordana Marasa...
Svih ovih šest mjeseci obilazim poduzetnike, skupove koji se odnose na poduzetništvo i obrt te prezentiram programe preko kojih mogu ostvariti bespovratna sredstva ili kredite po uvjetima kakve imaju najrazvijenije države EU. Po tome znači da sam cijelo vrijeme u kampanji. Obišao sam sve županije i razgovarao s više od 2400 poduzetnika. To mi je posao. Zar ne? Vidio sam da me u nekim medijima prozivaju i za nacionalno savjetovanje koje smo imali prošli tjedan u Splitu, a to je projekt za koji smo sva sredstva dobili iz fondova EU i započeli s procedurama povlačenja sredstava i organizacijom u ožujku. Možda netko misli da sam tada znao da će Vlada pasti, ali zaista nisam bio takav vidovnjak. Ili komentari za spot o programu E-impuls. I to nekome smeta. Ali zar ne smijemo pozivati poduzetnike da se jave na program od 300 milijuna kuna bespovratnih sredstava, također iz EU fondova? Rokovi su do kraja rujna i to je sasvim uobičajen način komunikacije ss zainteresiranom javnosti. Pomalo su i smiješna sva ta nastojanja da se rad mojih suradnika i mene prikaze kao nešto naopako. Želim svim poduzetnicima dati informacije i približiti im mogućnost korištenja sredstava koja su im na raspolaganju.
Kad smo već spomenuli bivšeg ministra, kakve je rezultate donijela njegova kampanja "Zavrti ideju"?
O mom prethodniku najbolje govori činjenica da je ostavio dug od 60 milijuna kuna te da zadnja tri mjeseca nije potpisivao nikakve račune. Isto tako, on je u 2015. godini od 38 aplikacija sklopio samo osam ugovora, a mi ćemo godinu završiti s više od 500 milijuna podijeljenih bespovratnih kuna. Dakle, to govori o uspješnosti njegova rada. Imamo novce na raspolaganju, a to kako ćemo programirati natječaje, ovisi o čelniku tijela i timu koji je okupio. Mi smo razgovarali s poduzetnicima i odlučili napraviti zaokret. Prvi put hrvatski poduzetnik i obrtnik može dobiti 85 posto bespovratnih sredstava za svoje projekte ako je mikropoduzetnik, što znači da zapošljava od jednog do deset ljudi, ili 65 posto ako je mali poduzetnik i zapošljava od 10 do 50 ljudi. Napominjem kako su novci bili i prije tu, no trebalo je imati znanja i vještine da se iskoriste. Mi smo to učinili.
U javnim nastupima naglasak stavljate na pronalaženje novih izvora financiranja i što jeftinijih kreditnih aranžmana za obrtnike i poduzetnike. Koliko im je novca sad na raspolaganju?
Upravo na skupu u Splitu rečeno je kako HBOR-u, HAMAG-u, a ni HPB-u ne nedostaju jeftini izvori novca kojima oni crpe sredstva za plasiranje poduzetnicima. Primjerice, HBOR je samo u prvih šest mjeseci poduzetništvu plasirao izravnim financiranjem čak 1,8 milijardi kuna više sredstava nego u cijeloj 2015. godini. Ako godina završi s pet milijardi kuna plasmana, to će značiti da smo postigli željeni efekt. U ovom trenutku hrvatskim poduzetnicima na prostoru cijele države dostupno je kroz javne pozive gotovo tri milijarde kuna. Do njih poduzetnici relativno jednostavnim aplikacijama, ovisno o veličini svog poduzeća, mogu doći na najjednostavniji način do sada. Dakle, mogu to ostvariti što kroz bespovratna sredstva, što kroz pojedinačna i portfeljna jamstva, a jedan dio i kroz mikro i male zajmove.
Najavili ste i mogućnost zaduživanja uz nula posto kamata. Koliko je to realno i kako to mislite provesti?
Već sada uz Europski investicijski fond i EIB postoji mogućnost da se postigne da kamata bude od 0,5 do 1,5 posto. U nekim slučajevima kamata može biti i nula posto. Iako zvuči nevjerojatno, moguće je. Realno je i događat će se. Vlada je usvojila program i on je od 1. listopada dostupan svim poduzetnicima i obrtnicima. Zajmove je moguće realizirati od 1. listopada jer se tada završava Javni poziv E-impuls i po propisanim procedurama ne smiju se preklapati pozivi za bespovratna sredstva i mikro i male zajmove, što ne znači da ih poduzetnici ne mogu kombinirati. Dapače, moguće su različite kombinacije i treba iskoristiti sve mogućnosti koje smo poduzetnicima kao Ministarstvo osigurali.
Obrtnici i mali poduzetnici žale se da im banke ne daju kredite, a banke pak s druge strane tvrde da nema kvalitetnih projekata i da su poduzetnici već prezaduženi. Tko je pravu?
Obrtnicima i malim poduzetnicima omogućili smo mikro i male kredite te jamstva u ukupnoj vrijednosti 250 milijuna eura po kamati od 0,5 posto. Kroz E-impuls osigurali smo im i 300 milijuna kuna bespovratnih sredstava, tako da su oni sada u mnogo boljoj poziciji nego ikada prije. Tko je u pravu? Postoji jedna tvrdnja koja kaže: možete biti u pravu ili biti u odnosu. Banke moraju, konačno, biti u odnosu s poduzetnicima i komunicirati s njima.
Što je vaše ministarstvo učinilo u ovom kratkom vremenu za obrtništvo i malo poduzetništvo i koji bi bili prvi koraci ako ponovno dođete na vlast?
Najvažnije je da smo učinili zaokret u smislu financija. Umjesto novca iz državnog proračuna okrenuli smo se fondovima EU. Kako kod E-impulsa tako i kod stipendiranja. Prvo smo, mislim i jedino ministarstvo koje je vratilo u državni proračun 10 milijuna kuna. Komunicirali smo s drugim ministarstvima i konačno uspostavili suradnju. Rezultati te suradnje su konkretni i mjerljivi ostvarenim i realiziranim projektima te brojkama. Ponavljam, novca u EU fondovima ima. Treba samo biti kreativan i vješt, čuti sve dionike u procesu, prepoznati potrebe korisnika te raspisati natječaje i povući sredstva koja su nam na raspolaganju. Vjerovali ili ne, uspjeli smo i retroaktivno povući novce za stipendiranje učenika jer je školska godina još trajala. Također, skratili smo proceduru kod aplikacija i olakšali način osiguravanja financijske konstrukcije. Prije su poduzetnici morali osigurati svoj udio u projektu pri samoj prijavi na natječaj, pa bi čekali na rezultate i po godinu i pol. Sada tražimo samo pismo namjere, a sredstva samo od onih koji uspješno završe aplikaciju. Uspjeli smo i kod kamata dovesti poduzetnike u poziciju kakvu imaju njihovi kolege u najrazvijenijim državama. Ako budemo imali priliku, nastavit ćemo i dalje poboljšavati uvjete i povećavati sredstva. Imamo ideja za još niz projekata tako da imamo što raditi kako bismo unaprijedili poduzetništvo i obrt.
Dolazite iz Međimurske županije u kojoj se pojavljuju problemi s nedostatkom radne snage. Rekli ste da 200.000 ljudi na burzi nikad neće raditi. Pa kako onda do radnika?
Radnike možemo dobiti iz drugih županija. Postoji mogućnost da uskladimo obrazovanje s tržištem rada pa da ostaje što više naših mladih na poslu u Međimurju. Treća opcija svakako je, s obzirom na lošu demografsku sliku Hrvatske, i da jedan dio zaposlenika dođe iz nekih susjednih država. To je ozbiljan problem i treba ga riješiti.
Pobornik ste tzv. bavarskog modela strukovnog obrazovanja u srednjim školama, s više praktične nastave. Je li takav model provediv u Hrvatskoj?
Naravno da je provediv. Osim više prakse u srednjim školama, važno je i zakonom definirati koje djelatnosti mogu obavljati isključivo obrtnici. I mi ćemo morati napraviti sličnu listu djelatnosti. Tek tada smisao dobivaju pomoćnički i i majstorski ispit, računovodstvo i sva ostala regulativa. Danas se svatko može baviti svačim i to nema nikakvog smisla. Jer, zašto bi netko bio obrtnik kad je jednostavnije raditi kao tvrtka? Njemačka ima listu od 59 obrtničkih djelatnosti i u tim poslovima ne može se otvoriti trgovačko društvo. To trebamo i mi napraviti.
Veliku pozornost izazvala je vaša izjava o arbitraži u slučaju INA – MOL, odnosno bojazan da Hrvatska tu ne stoji najbolje. Mislite li i dalje tako?
Za arbitražu sam rekao da ne rješava problem. Dapače, ako partneri ne mogu postići dogovor, onda je to loše. To znači da loše djeluje i na poslovanje. Pregovori su počeli 2009. godine i ministar Vrdoljak ih je prekinuo. Nakon toga se dogodilo da umjesto dobiti od 2,5 milijardi kuna od prije dvije godine imamo 1,6 milijardi minusa te 109 milijuna kuna troškova arbitraže. Neka arbitraža ide kad je već pokrenuta, ali istodobno moramo sjesti s partnerima i nastaviti dijalog.
Kako komentirate izjavu Zorana Milanovića da će pokušati vratiti INA-u Hrvatskoj?
Kako kupiti nešto što vam nitko ne nudi na prodaju? Jasno, kad bi netko prodavao dionice INA-e, država bi ih trebala kupiti. No, ovakve priče Milanovića i Vrdoljaka samo su dodvoravanje javnosti. Treba izaći iz problematične situacije u kojoj smo se našli s partnerima, a ne sanjati. A ako misle da će zbog nečeg nezakonitog u privatizaciji vratiti proces unatrag, onda neka svoja saznanja iznesu USKOK-u i DORH-u. Zaključno napominjem, ako hrvatska javnost i struka smatraju da strateške odrednice temeljnog ugovora u INA-i nisu ispunjene, onda je potrebno analizu započeti temeljnim ugovorom potpisanim 2003. godine, a ne ograničiti se na samo neki od njegovih dodataka. Problemu, tj. rješenju treba pristupiti cjelovito, a ne djelomično.
Kontroverzije je izazvala i izjava o nuklearnoj elektrani Paks u Mađarskoj...
Izgradnja dvaju novih blokova nuklearna elektrane u Paksu zatvorena je priča i o njoj uopće ne želim polemizirati. Mađarski parlament donio je odluku o modelu financiranje gradnje i partnerstvu s ruskim investitorima. S obzirom na to da je hrvatski elektroenergetski sustav stabilnom interkonekcijskom vezom spojen na rasklopište 400 kWh, Hrvatska ima priliku iz nuklearne elektrane Paks po vrlo konkurentnoj cijeni otkupljivati tržišne viškove električne energije. Nikad Hrvatska nije pokazala interes participirati u izgradnji novih blokova mađarske nuklearne elektrane. Naglašavam da Hrvatska uvozi oko 40 posto električne energije, te da je mora nabavljati ondje gdje se ona proizvodi po konkurentnim cijenama. Danas hrvatski poduzetnik plaća previsoku cijenu energenata samo zato što je u tim tarifnim stavkama skrivena namjera energetskih subjekata za novim investicijskim ciklusima. Mi se konačno moramo odlučiti želimo li investicije u konkurentne proizvodne objekte ili smanjenje cijene električne energije za kućanstva i poduzetništvo na području Republike Hrvatske. Svjestan činjenice da se odluke o pokretanju novih investicija u proteklih desetak godina nisu donijele, smatram da cijenu električne energije možemo smanjiti i time hrvatskog poduzetnika učiniti konkurentnim. A meni je hrvatski poduzetnik najbitniji.
Zašto je Županijski odbor HDZ-a preporučio članovima stranke u Međimurju da vama daju preferencijalne glasove? Tu ste preporuku naknadno povukli...
Županijski odbor mi je jednoglasno dao potporu jer su zadovoljni načinom na koji sam kroz svoj mandat zastupao interese Međimurja. S druge strane, željeli su izbjeći lošu situaciju da se nitko iz Međimurja ne nađe u saborskim klupama. U središnjici stranke nisu bili zadovoljni takvom preporukom, pa smo je povukli.
Kakav rezultat očekujete u III. izbornoj jedinici?
Očekujem da ćemo osvojiti najmanje četiri mandata i da ćemo ih uspješno uklopiti u pobjedničku većinu premijera Andreja Plenkovića.
> > Horvat: otvaranje 180.000 novih radnih mjesta u Hrvatskoj je realnost
> > Plenković: HDZ je u današnjici, okrenut budućnosti ali uz poštovanje prema prošlosti
Pošto ministarska fotelja Horvate! Prodal si se Karamarku za lobiranje oko spora sa INOM! Sram te bilo!