Dva vodeća politička bloka jednoglasna su da bi nakon jesenskih izbora Hrvatska trebala uvesti nacionalnu mirovinu neovisno o tome koja će politička opcija osvojiti Banske dvore. Takvu bi mirovinu dobivali stariji od 65 godina koji nisu bili zaposleni ili su radili manje od minimalnih 15 godina koliko je potrebno da se ode u starosnu mirovinu. Ipak, postoje neke razlike oko realizacije tog prava. HDZ bi takvu mirovinu dao osobama koje nemaju druge izvore prihoda uz osnovni preduvjet da su najmanje 15 godina živjeli u Hrvatskoj. Njezin iznos iznosio bi 40 posto minimalne plaće.
Kuća nije prepreka
Preračunato, bilo bi to oko 960 kuna, što bi bilo 60-ak kuna više od iznosa mirovine koju trenutačno država jamči radniku koji je radio 15 godina. SDP je izbjegao spominjanje konkretnog iznosa i moguće prigovore da ljudima koji nisu radili daje više nego radnicima s 15 godina staža, pa ističe da će nacionalna mirovina biti između najniže za minimalnih 15 godina staža i socijalne naknade. SDP procjenjuje da Hrvatska ima oko 20 tisuća starijih bez mirovine, a kako su mnogi među njima već obuhvaćeni raznim oblicima socijalne skrbi, vjeruju da bi nacionalne mirovine državu dodatno stajale 50 milijuna kuna.
Prema prijedlogu Narodne koalicije, pravo na nacionalnu/socijalnu mirovinu ostvarili bi i oni građani koji su vlasnici kuće i okućnice.
Velike stranke značajno se podudaraju i oko sudbine drugog mirovinskog stupa, pa čak ni Most više ne spominje njegovo ukidanje kao što je to činio tijekom prethodne kampanje, ali i u vrijeme pregovora o formiranju vlasti. Sad svi naglašavaju da će povećati izdvajanje u drugi stup i tako osnažiti poziciju budućih umirovljenika, no nitko nije vremenski definirao kad bi to bilo. Rast stope doprinosa za drugi stup s postojećih 5 na 6, 7, 7,5 ili 8 posto stranke uglavnom vežu uz snažniji gospodarski oporavak i bolje dane za javne financije. U HDZ-ovu programu prvi put kod nas spominje se jednokratno povlačenje do 10 posto iznosa kapitalizirane štednje “za potrebe pripreme za život u mirovini”. Deseti dio svoje ušteđevine osiguranici drugog stupa mogli bi dobiti dvije godine prije odlaska u mirovinu, ali jedini preduvjet za povlačenje sredstava bit će taj da nakon te isplate obračunati iznos buduće mirovine ne bude premalen, odnosno ne bude manji od 40% prosječne neto plaće. HDZ nigdje ne spominje proširenje zaštitnog dodatka (27 posto) na osiguranike drugog stupa, a ako se to ne učini, mirovine ljudi koji su dobrovoljno ušli u drugi stup bit će niže nego da su samo u prvom stupu. Koliko manje, to će se vidjeti za pet-šest godina kad prve generacije ljudi koji su 2002. godine bili mlađi od 40 godina krenu u mirovinu.
Pravedna dobna granica
Razlike među strankama postoje kod dobne granice za odlazak mirovinu. HDZ podupire prijedlog ove Vlade da se od 2028. godine radi do 67 godina, no ističe da bi najpravednije bilo da se dob za odlazak u mirovinu izravno veže za povećanje očekivanog trajanja života tako da se dobna granica za odlazak u mirovinu automatski poveća za jedan mjesec svaki put kad se životni vijek poveća za 1,4 mjeseca. SDP zagovara svoje staro rješenje o radu do 67 godina od 2038. godine. Ima li se na umu da je prosječna hrvatska mirovina pala ispod 40 posto prosječne plaće, idealistički zvuči obećanje o dizanju mirovina na 60 posto prosječne plaće, pogotovo što su i sadašnje mirovine ogroman financijski napor za državni budžet. Sve stranke vjeruju da će tijekom mandata zbog rasta plaća i BDP-a mirovine podebljati 5 posto, ali i zaposliti one koji žele raditi, bez ustezanja mirovine.
>> Brkić o 'herojima i jadnicima': Dopustite mi da kažem riječ-dvije o Damiru Krstičeviću...
luda obečanja a mene zanima otkuda kad se i sada za ove mizerne zadužujemo .političari žive u drugom svijetu ineka svako proba raditi da vidi što je obaveza jer posla ima ako ne biraš i ako želiš preživjeti