Prema pisanju bošnjačkih medija koji se pozivaju na izjave odgovornih u Tužiteljstvu BiH, Haaški je sud dao oznaku “A” za procesuiranje devet Hrvata zbog zločina nad Bošnjacima u bugojanskom selu Vrbanja.
Zločin u Vrbanji koji se po razmjerima stradanja nikako ne može usporediti s organiziranim progonom Hrvata iz Bugojna, tako je postao prioritet u radu Državnog tužiteljstva. Ne zato što bi to trebao biti, već isključivo zbog pritisaka bošnjačkih udruga i političara koji žele politički i vojni vrh odgovoran za zločine nad bugojanskim Hrvatima spasiti od neminovnog sudskog procesa.
Naime, nitko od hrvatskih stradalnika nikada nije ni pokušao negirati da se zločin u tom selu dogodio i da odgovorne treba kazniti onda kada za to dođe vrijeme, odnosno kada se puno teži zločini i stradanja Hrvata u Bugojnu sudski procesuiraju.
Oni su samo tražili kažnjavanje odgovornih za progon 15 tisuća Hrvata iz Bugojna, otvaranje logora kroz koje je prošlo oko dvije tisuće hrvatskih zatvorenika (294 zatočenika u logorima su provela punih osam mjeseci), ubojstvo 79 civila i 45 ratnih zarobljenika.
Tražili su i istinu o nestanku 23 Hrvata iz Bošnjačkih logora (tijela njih 20 još nisu pronađena), te lokacije s tijelima 14 civila koji se još uvijek vode kao nestali. Da to nisu učinili, uvjereni su, Državno tužiteljstvo ne bi se pozabavilo ni Vrbanjom.
Umjesto istine i kažnjavanja odgovornih Tužiteljstvo BiH ovako bi bugojanskih Hrvatima moglo ponuditi scenarij izjednačavanja žrtve i zločinca. A po njemu bi Hrvati trebali odgovarati za vlastiti progon i etničko čišćenje Bugojna od sebe samih dok ratni bugojanski načelnik Dževad Mlaćo može i dalje mirno šetati Bugojnom, a bivši zapovjednik Operativne skupine Zapad Armije BiH Selmo Cikotić nastaviti obnašati dužnost državnog ministra obrane i uživati u položaju kojim je očito nagrađen zbog dobro obavljenog posla u Bugojnu ratne 1993..
