Zdravstveni radnici koji se bave suicidalnim ponašanjem često prigovaraju novinarima da se zbog izvještavanja o samoubojstvima povećava njihov broj. Nema tome davno, na adrese medija došla je optužba Ministarstva branitelja da pisanje o suicidima branitelja oboljelih od PTSP-a potiče druge među njima na taj čin. Naravno, nitko od njih ne govori kolika je možda njihova odgovornost što nisu spriječili nekog očajnika. A novinari, navikli da se u njima traži krivac, uglavnom to zabilježe i idemo dalje. Što mi u Večernjaku možemo učiniti da samoubojstava bude manje i da bude manje pokušaja samoubojstava s teškim posljedicama?
Najprije, ne mogu zaobići jedno svjetsko istraživanje koje demantira one koji misle da novine potiču na suicid. Istraživanje dokazuje da mediji više utječu na odabir mjesta za samoubojstvo i način kako će ono biti izvedeno nego na učestalost suicida. Određena mjesta, poput mostova, visokih zgrada, pruga i sličnih, koja su u izvještajima potanko opisana, privlače samoubojice. Dakle, izraženiji je tzv. Wertherov ili Copycat efekt, oponašenje tuđeg suicida, nego broj suicida.
Prije stanovitog vremena razgovarala sam s urednikom Večernjakove Crne kronike Marinkom Jurasićem o kriterijima za odluku o pisanju punog imena i prezima osobe koja si je oduzela život. On mi je argumentirao zašto se različito ponašamo, spominjući primjer relativno poznate osobe koja se ubila na javnom mjestu i zato smo napisali ime i prezime. Prihvatljivo objašnjenje. No, koji dan poslije izvijestili smo s imenom i prezimenom o samobojstvu žene, čak smo dodali čija je bila supruga, iako ne bismo smjeli nagađati i dovoditi u vezu taj čin i obiteljske veze. Prošle smo nedjelje objavili vijest o suicidu s punim identitetom osobe koja sigurno nije javna osoba, a objavivši je na 4. stranici, dali smo joj veće značenje.
Izvijestiti svakako treba, ali u suicidalnim slučajevima treba biti posebno pažljiv, stalno imajući na umu rizik da možda utječemo na nekoga. Inicijali će zadovoljiti znatiželju čitatelja, a s fotografijama oprezno, još bolje ih je izbjegavati. Treba objaviti samo pouzdane podatke, izbjegavati detalje i kategorička tumačenja slučaja. Kako većina čitatelja rado pročita crnu vijest, a nerado to priznaje, Večernjakovi novinari moraju zadovoljiti njihovu znatiželju, ali imati čistu savjest.Zastupnica čitatelja predstavlja čitatelje u listu. Mišljenja i zaključci su njezini, a ne redakcijski. Kolumna izlazi najmanje jedan put na tjedan.
