Večernji list ekskluzivno donosi četverogodišnji plan cestogradnje: od
2009. do 2012. godine u građenje i održavanje javnih cesta (autocesta,
obilaznica...) u Hrvatskoj uložit će se čak 44,2 milijarde kuna.
Veći za 14 milijardi kn
Iako ga je Ministarstvo prometa izradilo u godini krize i recesije,
zbog kojih je njegovo usvajanje bilo odgođeno s kraja 2008. godine na
drugu polovicu 2009., on je od plana za prethodno četverogodišnje
razdoblje (2005. - 2008.) ipak veći za 14 milijardi kuna. Taj je
strateški dokument ovih dana poslan na mišljenje u Ministarstvo
financija i budući da je riječ o prijedlogu, još ga mogu prekrojiti
škare ministra Šukera. Pred članove Vlade trebao bi pak stići u idućih
desetak dana.
No, iz predloženog materijala već je jasno da su prioritetne
investicije Vlade RH u cestogradnji do 2012. godine nastavak gradnje
Dalmatine do Dubrovnika, autoceste Zagreb - Velika Gorica - Sisak,
gradnja Podravskog ipsilona, mosta Pelješac, nastavak autoceste od
Osijeka prema mađarskoj granici u sklopu koridora Vc, gradnja
obilaznice Osijeka, brze ceste Plano - Split...
Uglavnom je riječ o investicijama započetim prijašnjih godina koje se
sad nastavljaju, a od krupnijih projekata nova je gradnja Podravski
ipsilona. Dalmatina bi od Splita preko Ploča do Dubrovnika trebala
stići u 2012. godini. Ta je investicija, računajući i već gotove
dionice do Šestanovca i Ravča, vrijedna čak 5,86 milijardi kuna (29,6
kilometara dionice Dubrovnik-Doli stoji pak 3,67 milijardi kuna) što je
nešto više od četvrtine svote koju bi Hrvatske autoceste u iduće četiri
godine trebale uložiti u nove kilometre.
Podravski ipsilon, odnosno ukupno 154 kilometara te autoceste do
Bjelovara i Koprivnice, pa dalje do granice s Mađarskom prema planu bi
trebalo stajati oko 3,7 milijardi kuna. Iako je otvaranje radova na
Podravskom ipsilonu uoči lokalnih izbora loše odjeknulo u javnosti, HAC
u idućoj godini, za razliku od ove u kojoj je izdvojeno tek nešto više
od 150 milijuna kuna, u gradnju dvaju krakova te autoceste planira
uložiti više od milijardu kuna. Nešto više od milijarde za taj je
projekt predviđeno i 2011. te 2012. godine.
Vrijednost pelješkog mosta, projekta koji izaziva najviše polemika, ali
i kojeg se Sanaderova Vlada ne odriče jer će povezati Dubrovnik s
ostalim dijelom Hrvatske, iznosi 1,8 milijardi kuna. U ovoj godini
Hrvatske ceste u njega kane uložiti 275 milijuna kuna (zbog krize je
svota skresana), a u svakoj od iduće tri od 520 do 540 milijuna kuna.
Autocesta Zagreb - Velika Gorica - Sisak, za koju već nekoliko godina
lobira ministar financija i Velikogoričan Ivan Šuker, od metropole do
Gorice trebala bi stići do 2010.godine, a do 2012. i do Siska. Hrvatske
autoceste u iduće bi četiri godine u promet ukupno trebale pustiti 168
kilometara novih dionica na što će utrošiti 18 milijardi kuna.
Bez novca iz proračuna
Iako je predloženi plan poprilično ambiciozan i zapravo na granici
financijskih mogućnosti ipak su ga u Ministarstvu prometa tako skrojili
jer drže da je izgradnja autocesta od strateške gospodarske važnosti za
RH. Unatoč tome što je BDP pao 6,7 posto, a do kraja godine bi u
državnom proračunu moglo nedostajati oko 15 milijardi kuna, vrlo
vjerojatno prijedlog plana gradnje cesta i autocesta ipak neće
doživjeti velike promjene. Investicije u cestogradnji, naime, ne
financiraju se iz državnog proračuna nego prihodima HAC-a i HC-a koji
čini naknada na gorivo te u slučaju Hrvatskih autocesta i cestarina.
Ipak, obje državne tvrtke većinu svojih ulaganja ostvaruju kreditnim
zaduženjima.
Osim kontinuiteta izgradnje od 2009. do 2012.godine, piše u planu,
poboljšat će se organizacija redovnog održavanja javnih cesta,
modernizirat će se naplata cestarine i osigurati kvalitetnije prateće
uslužne djelatnosti na autocestama.
Prednost imaju započeti projekti, gradnja cesta u prigradskim i gradskim područjima te povezivanje otoka s kopnom.
EKSKLUZIVNO Plan cestogradnje poslan ministru Šukeru
