Iznos novčane injekcije kojom će američka vlada uskočiti da bi
izvukla posrnule financijske institucije toliko je velika da ju je samu
po sebi teško shvatiti. Mnogo je lakše ako se objasni u nekoliko
shvatljivih primjera:
Marshallov plan, kojim je SAD financirao oporavak zapadne Europe nakon
Drugog svjetskog rata, bio je "težak" tadašnjih 13 milijardi dolara;
uračunamo li inflaciju, to bi danas bilo oko 100 milijardi dolara, a u
usporedbi s postotkom američkog bruto nacionalnog proizvoda koji je
Marshallov plan "odgrizao", danas bi to iznosilo oko 740 milijardi.
Iznos državne pomoći jednak je bruto državnom proizvodu Floride, a malo manji
od bruto nacionalnog proizvoda Nizozemske (768,7 milijardi dolara 2007.).
Godišnji proračun Republike Hrvatske za tekuću godinu iznosi otprilike 119,4
milijarde kuna (24,6 milijardi dolara), što znači da bi od iznosa
američke državne pomoći posrnulim financijskim divovima Hrvatska mogla živjeti i poslovati nekih 28 godina i tri
mjeseca.
Dobije li US Treasury odobrenje od Kongresa da posudi 700
milijardi dolara za pomoć financijskim institucijama, nacionalni dug SAD-a porast će 7 posto
(sada iznosi 9,6 trilijuna dolara). Američko stanovništvo broji
oko 300 milijuna odraslih i djece, a to znači da je cijena spašavanja
Wall Streeta oko 2300 dolara po glavi stanovnika – otprilike onoliko koliko su
Amerikanci po glavi platili za plin i benzin 2006. (2227 dolara) ili
malo manje od prosječnog iznosa poreza koji svaki američki državljanin mora
platiti godišnje (2432 dolara).
Iračka vojna avantura trebala je američke građane stajati između 60 i
100 milijardi dolara – tu procjenu je Bushova administracija iznijela
Kongresu 2003. Dosadašnji trošak vojnog angažmana u Iraku je oko 600
milijardi dolara – malo manje od iznosa državne pomoći posrnulim financijskim institucijama.
Bill Gates, najbogatiji čovjek svijeta, "težak" je toliko da bi
dvanaestorica takvih mogli iz svog džepa financirati državnu pomoć financijskim institucijama, a kako
drugi bogataši na Forbesovoj ljestvici nisu isto toliko bogati, naime, ukupna "težina" Forbesovih 400 najbogatijih iznosi oko 1,57
trilijuna, što znači da bi za privatnu pomoć posrnulim institucijama bila potrebna barem
polovica najbogatijih ljudi svijeta.
Najunosniji film na svijetu bio je "Titanic" koji je u kinima i na
videu zaradio oko 1,8 milijardi dolara. James Cameron morao bi, da
odradi iznos državne pomoći, snimiti oko 381 "Titanic".
Prema podacima Sternova izvještaja (procjene britanskog ekonomista sira
Nicholasa Sterna), ukupna šteta od globalnih klimatskih promjena,
ne poduzmu li se u sljedećih deset godina drastične mjere za njihovo
sprečavanje, mogla bi iznositi 9 trilijuna dolara, što je 12,86
državnih pomoći.
Ne promijene li Amerikanci svoj sustav finaciranja socijalnog
osiguranja, novčane rezerve bit će potrošene do kraja 2014. Za 75
godina nastali manjak iznosio bi 4,3 trilijuna dolara – oko šest
državnih pomoći. Zabrinjavajuće za Amerikance, ali okolnosti vladina "vađenja" Wall Streeta iz blata u koje su ga uvalili financijski tajkuni trebale bi zabrinuti cijeli svijet, ne samo Amerikance.
Evo kako je to formulirao sjajni škotski pisac znanstvene fantastike
Ken McLeod, jedan iz nove generacije pisaca koja u 21. stoljeću
promišljeno i argumentima potkovano u svojim romanima i esejima
razmatra kakva bi nam mogla biti budućnost:
- Ovako: američka vlada daje 700 milijardi dolara pomoći bankama, ali
sama nema taj novac. Dakle, najvjerojatnije će ga posuditi od Narodne
banke Kine, koja će taj novac namaknuti tako što će još jače pritisnuti
sve militantniju radničku klasu u Kini, koja je odrastala u takvim
povijesnim uvjetima da je doživljaj koji ih je najviše formirao bila
Kulturna revolucija. Zbilja, što bi tu moglo poći po zlu?
A McLeodov kolega, prijatelj i takmac za najboljeg vizionara
budućnosti danas, Charles Stross, primijetio je na svom blogu da će
državna pomoć koristiti samo financijskim institucijama, jer će oni ljudi
čija je nemogućnost otplate kredita i izazvala krizu opet ostati bez
krova nad glavom (umjesto da se novac namijenjen pomoći financijskim institucijama usmjeri
izravno njima kao pomoć, nakon čega oni mogu otplatiti kredite i banke
ipak ne propadnu).
Tako ćemo dobiti i velik broj razvlaštenih i bijesnih Amerikanaca koji
nemaju što izgubiti i to iz onih slojeva društva koji su povijesno
dokazano najbrži na obaraču.
U filmu "Pokojni" Martina Scorsesea detektiv Queenan (Martin Sheen),
pokušavajući spriječiti gangstera Costella (Jack Nicholson) da preda
ukradene mikročipove Kinezima, kaže:
- Je*o te, ratovat ćemo s Kinezima
za 15 ili 20 godina, a ovaj ovdje im isporučuje najnoviju vojnu
tehnologiju...
Samo riječi u filmskom dijalogu, ili...?
RAZUMLJIVA EKONOMIJA
Koliko je 700 milijardi dolara? Dvanaest Billova Gatesa, 381 'Titanic'!
