Dok su banke lani u cijeloj godini zaradile 1,02 mlrd. kuna prije oporezivanja, u 2014. im polugodišnja bruto dobit iznosi 1,57 mlrd. kuna i za četvrtinu je veća nego u prvih šest mjeseci prošle godine kad su utržile 1,26 mlrd. kuna. U 2013. su se čistili portfelji, reprogramiralo i refinanciralo te izdvajale rekordne rezervacije, dok se u 2014., sudeći po brojkama, poslovanje popravlja. Smanjio se i broj gubitaša, na kraju 2013. u minusu je bila polovica bankarskog sektora, sad ih je, umjesto 15, u minusu deset.
Rastu na državi
I dok je lani u prvoj polovici godine PBZ sa 583,59 milijuna kuna prestigao Zabu za 107 milijuna kuna, ove godine najveća banka ima i najbolji rezultat, 694,33 milijuna kuna, a najjačeg konkurenta, koji je zaradio 430,85 milijuna kuna, “prešišala” je za 263,48 milijuna kuna. RBA je zaradila 215,65 milijuna kuna, 144 milijuna više nego lani, a Splitska, koja je prošle godine u lipnju imala minus od 54,50 milijuna kuna, a godinu završila s iznimno skromnih 11,35 milijuna kuna, sad je u plusu 137,04 milijuna. Nižu dobit za 32 milijuna kuna bilježi Erste sa 120,05 milijuna kuna, a Hypo, koji je kraj godine dočekao s rekordnim gubitkom od 402 milijuna kuna, sad je u plusu od 12,89 milijuna. Sudeći po lošim kreditima, koji su od početka godine rasli 1,4 mlrd. kuna, tvrtkama koje ne vraćaju svaki treći kredit, i razduživanju stanovništva, očito je da banke rast prihoda i dobiti zasnivaju na poslovanju s državom. No, dok iza velikih banaka stoje i velike mame, koje imaju dovoljno kapitala da podupru regulatorne zahtjeve za rezervacije, najveća se preslagivanja događaju među manjima, uglavnom bankama čije potrebe za kapitalom dioničari teško slijede. Takav je primjer i državni HPB koji je u prvih šest mjeseci ove godine prepolovio lanjsku bruto dobit od 62,27 milijuna kuna na 31,93 milijuna, premda im je operativna dobit bila 40 posto veća, 155,6 milijuna kuna. No, kod njih se efekt pojačanog rezerviranja vidi u ovom polugodištu.
Gase se još dvije banke
Najlošije je poslovala Nava banka koja je nedavno otišla u stečaj, a nagomilala je 51,30 milijuna kuna gubitka. Vaba je umjesto lanjskog polugodišnjeg minusa od 24 milijuna kuna ostvarila dobit od 1,9 milijuna, dok je Karlovačka banka prepolovila gubitak sa 21,54 na 10,64 milijuna kuna. Drugi najveći gubitaš je Banco Popolare Croatia koju je preuzela OTP banka i do kraja godine trebala bi se potpuno integrirati i nestati s bankarske scene; njezin je minus 41,18 milijuna kuna. Rapidno je narastao i minus Jadranske banke, na 22,41 milijun kuna, a upravo javnom ponudom prikupljaju kapital. Tržište se konsolidira, u četiri godine nestale su tri banke, do kraja godine bit će još dvije manje – Nava i BPC.
>>Hypo Alpe Adria International otkazuje klijenteli žiro račune
Kako je to moguće. EU lagano izlazi iz krize. Svi ostali su sretni ako posluju s nulom. Jedino banke zarađuju. To nije normalno i gadno smrdi.