Mađarska država otvorila je konzulat u gradu Erbilu, u naftom bogatoj regiji iračkog Kurdistana, a na mjesto konzula postavila je bivšeg savjetnika energetske kompanije MOL Csabu Vezekényija. Taj je potez gospodarske diplomacije završni korak u uspostavljanju novog, jakog energetskog uporišta pod kontrolom Mađara, "Molistana" i, kažu analitičari, jasno pokazuje da se interesno žarište mađarske države i MOL-a odmiče od Europe i Hrvatske prema istočnim tržištima.
MOL, odnosno njegova tvrtka kći Kalegran, ima brojne koncesije za naftna polja u iračkom dijelu Kurdistana i jedna je od rijetkih kompanija koja je ovog ljeta, kad je u Omišalj uplovio tanker sa 40-ak tisuća tona barela nafte, priznala da kupuje naftu izravno od Kurda, a ne od službene vlasti u Bagdadu, koje se tome oštro protive. Iako je riječ o de facto ilegalnom poslu, taj je potez MOL-a i Mađarske izazvao brojne pozitivne komentare, posebice američkih vlasti jer se tim novcem izravno financira kurdska borba protiv ISIL-a.
Stoga nije čudno što je mađarska država prošli tjedan dodatno zaštitila svoje interese u toj regiji otkud, kako su rekli, žele redovno izvoziti naftu za europske rafinerije. I dok su ostale europske države, pa i Hrvatska, u lipnju povukle svoje veleposlanike iz Iraka, Mađari pojačavaju diplomatsku mrežu. Konzulat je, simbolički, smješten tik uz središte Kalegrana, odnosno MOL-a.
Prošlotjednom otvaranju konzulata nazočio je i Qubad Talabani, zamjenik premijera Regionalne kurdske vlade s kojom MOL upravo pregovara o gradnji mreže naftovoda koji bi povezivali kurdska naftna polja. Koliko je Mađarskoj i MOL-u važno dobro se pozicionirati na tom tržištu, govori i detalj da MOL izdašno financira niz kulturnih projekata, poput arheoloških iskapanja i konzervacije spomenika.
>>MOL odmah želi ugasiti rafineriju u Sisku
