Domaća tekstilna industrija Galeb iz Omiša širi poslove na strana tržišta, a predsjednik uprave Stjepan Pezo od Vlade očekuje donošenje mjera kojima će se izbjegavati odlazak zaposlenika u državni, bolje plaćen i sigurniji posao.
Nedavno ste s ostalim gospodarstvenicima bili u posjetu Ukrajini, a već ste blizu konkretizaciji posla?
Bio sam i na ponovljenom putu u Ukrajini, zato što su iskazi interesa pretočeni u konkretne namjere i početak suradnje. Već početkom sljedeće godine očekujemo uzvratni posjet. Nadamo se da ćemo krajem prvog kvartala ili najkasnije početkom drugog početi s prvim tokovima roba.
I inače niste vezani samo za domaće tržište, nego ste prisutni i izvan zemlje?
Da, to su primjerice Slovenija, BiH, Crna Gora, Makedonija, Njemačka, Švicarska.
Kako se borite s jeftinim radom s istoka i nelojalnom konkurencijom?
Naš je moto zdravstveno ispravan proizvod odlične kvalitete za prihvatljivu cijenu. Naša snaga leži u našoj vertikali pa upravljamo procesom od prediva do police u trgovini. Time s jedne strane upravljamo kvalitetom i kapacitetima, a s druge strane cijenom i komunikacijom brenda prema okruženju. Smatramo da je takav poslovni model osigurao konkurentnost na domaćem tržištu. Nama konkurencija nije samo jeftina radna snaga, nego i nelojalna konkurencija velikih svjetskih brendova, odnosno moderno robovlasništvo kojim se koriste, tj. pilatovsko pranje ruku nad mukama europske proizvodnje i potrošača (samo ovi potonji nisu svjesni) koje uzrokuju narudžbama iz zemalja koje ne poštuju ni osnovna ljudska prava i prava djece, a kamoli da skrbe o okolišu ni na približan način kako mi to radimo u EU.
Šivate za MUP. Smatrate da bi domaći tekstilci trebali biti više zastupljeni u javnom sektoru?
Javna nabava tekstila je oko milijardu kuna godišnje. Prema računici, usmjeravanjem nabave tekstila od domaćih proizvođača, ali koji su uz sudjelovanje u javnoj nabavi zastupljeni više i na drugim tržištima, mogla bi se osigurati sigurnost i stabilnost za više od 8000 radnika. Mi sudjelujemo na tržištu javne nabave i namjeravamo još i više.
Koliko radnika zapošljavate i kakvi su poslovni rezultati?
Naši zaposlenici, kojih ima 400, naša su snaga i konkurentska prednost. U njih konstantno ulažemo. Za nas stalno radi 50-ak, nekad i više radnika na šivanju kod kooperanata jer nam nedostaje kapaciteta i raspoložive adekvatne nezaposlene radne snage. Prema planu za prvi kvartal 2017., uz naše radnike, kod kooperanata će za nas raditi 80-90 radnika. Ovu ćemo godinu završiti poslovnim rezultatom boljim nego lani. Očekujemo dobit nešto veću od milijun kuna. Prihodi od prodaje rasli su nešto manje od 15% i iznosit će oko 75 milijuna kuna.
Vaša industrija nije najsretnija zbog povećanja minimalne plaće...
Minimalna plaća raste za 5% i to će sigurno rezultirati zatvaranjem određenog broja radnih mjesta ako se ne uvedu kompenzacijske mjere. Mi smo kao tekstilna industrija predlagali oslobađanje od doprinosa za žene starije od 35 godina sa srednjom i nižom stručnom spremom slično onom za mlade, s tim da se mora udovoljiti nekim kriterijima. Očekujemo od ministarstava rada, gospodarstva i financija ili konkretizaciju tih prijedloga ili budžet za provedbu te smjernice prihvatljivosti modela kompenzacijskih mjera na temelju kojih bismo mi kao poslovna zajednica izradili svoje nove prijedloge mjera.
Žalite se i na nelojalnu konkurenciju države kao poduzetnika.
Ministra Ćorića upozorio sam na taj problem, jer prava radnika u javnom sektoru daleko nadilaze prosječna prava za slična radna mjesta u prerađivačkoj industriji uključujući i plaću. To nije normalno. Atraktivnost radnih mjesta u prerađivačkoj industriji time je smanjena do apsurda, primjerice poslovođa s višegodišnjim neupitnim statusom i ugovorom na neodređeno kod nas te s plaćom koja je prosječna za takav tip radnog mjesta u Hrvatskoj, nama daje otkaz i prelazi raditi na šalter na tri mjeseca na određeno u velikoj državnoj kompaniji koja se bavi proizvodnjom i distribucijom električne energije za tisuću kuna veću plaću i obećanjem da će ostati za stalno. Dok god nama radnici na održavanju javne hortikulture i na državnim šalterima budu imali veće plaće i ostala prava od istih tih radnih mjesta u prerađivačkoj industriji, ne piše nam se dobro. Zato sam predložio da se ispoštuju obveze koje su im ostavile prethodne vlade te da otkažu sve kolektivne ugovore u javnom sektoru i krenu u sklapanje novog da se plaće ograniče na 90% prosjeka prerađivačke industrije za slična radna mjesta zbog faktora sigurnosti.
>>Amerikancima od siječnja veće minimalne plaće i to do 2300 kuna
>>SDP u hitnu proceduru uputio prijedlog izmjena Zakona o minimalnoj plaći
Ma e, najlakse je tako! Trebalo bi smanjiti minimalac da bi vi vise zaradili!Ovo je sramotno izgovoriti. Pa ljudi i ovako jedva prezivljavaju. Dao bi ja gospodinu 2500 kn pa lijeponeka sa obitelji nesto stvori u zivotu, ili jos bolje neka s tim prezivi mjesec dana.... Galeb je uvijek bio sinonim kvalitete, ali muka mi je ovo citati.... Evo jos nesto o hrvatskim proizvodima.... Kupim neki dan Varteksovu Di Caprio kosulju i jaknu. Na kosulji pisemade in turkey, a najakni made in china. Onda mi prodaju demagogiju da kupujemo hrvatsko!!!! Ja se trudim kupiti hrvatsko, a dobijem tursko, kinesko, srpsko, tajvansko, vijetnamsko....