SASTANAK S DOBAVLJAČIMA

Todorić neće tražiti otpis duga?

Ivica Todorić
Foto: Robert Anic/PIXSELL
27.03.2017.
u 08:45

Četrdesetak dobavljača dijeli zajednički stav da nitko neće unaprijed otpisati novac koji mu pripada prije nego što vidi sve brojke

Vlasnik Agrokora Ivica Todorić danas će primiti četrdesetak najvećih dobavljača koncerna, koji potražuju više od 16 milijardi kuna za isporučenu robu. Iako većina dugova nije dospjela na naplatu, problemi u Agrokoru uzrokovali su nervozu među dobavljačima, koji čine većinu hrvatskog gospodarstva. Bankari i ulagači u obveznice Agrokora još čekaju najavljeni plan likvidnosti koji bi trebao osigurati novac za dugove prema partnerima koncerna. Iz javnosti dostupnih podataka vidljivo je da su Rusi svoje kredite Agrokoru reprogramirali, a prva naplata ostalih bankarskih kredita dospijeva iduće godine.

‘Sve je moguće’

Izvori bliski najvećem hrvatskom sustavu, koji obuhvaća 15 posto BDP-a, tvrde da će na sastanku koji će se održati u prostorijama Konzuma Todorić umirivati dobavljače te objasniti da situaciju drži pod kontrolom. Iako su neki izvori tvrdili da će na sastanku Todorić tražiti otpis dugova, krugovi bliski kompaniji uvjeravaju nas da to neće biti tema. I dok Todorić izbjegava od partnera kojima je dužan tražiti otpis dijela potraživanja, to otvoreno najavljuje Sberbank, ali spominje i premijer Andrej Plenković.

– Našao bi se način kako da se dobivanjem svježe likvidnosti namire dobavljači. Otpisi dugova mogući su i bez ovog zakona. Odnosi između različitih kompanija podrazumijevaju ponekad i takve situacije. Sve je moguće – kazao je Plenković pojašnjavajući Novoj TV zakonski prijedlog po kojem bi se restrukturirao Agrokor. Među najvećim dobavljačima su Atlantic grupa, Kraš, Franck, Dukat, Podravka..., no tu je i velik broj malih proizvođača koji nemaju dovoljno kapitala pa bi ih odugovlačenje moglo natjerati i na zatvaranje poslovanja. Dobavljači s kojima smo kontaktirali kažu da bi bilo neozbiljno govoriti o otpisu prije nego što se na papir stave točni brojevi, procijeni imovina i obveze tvrtke te prezentira plan restrukturiranja.

– Nitko neće unaprijed otpisati novac koji mu pripada – komentiraju. Zbog kašnjenja u plaćanju kriza Agrokora već se odrazila na poslovanje dobavljača, a ako se u pitanje dovede plasman proizvoda, problemi će narasti. Velik dio dobavljača, naime, trećinu svojih proizvoda plasira prema Agrokorovu maloprodajnom lancu. U cilju spašavanja radnih mjesta i dobavljača, Konzum se može prodati, ali čini se da za njega nema previše interesa. U javnosti se spominjao britanski lanac Tesco. Konzum bi bilo lakše prodati nego ostale Todorićeve tvrtke jer nije visoko opterećen jamstvima za Agrokorove kredite, ali analitičari tvrde da se u ovom trenutku ne bi mogla postići dobra cijena. S obzirom na burzovni pad vrijednosti većine tvrtki iz Agrokorove mreže, vjerovnici su spremni pričekati stabilizaciju kompanije prije nego što se krene u prodaju imovine.

Rusi 3 godine odgodili naplatu

Ruska državna banka Sberbank pokazala je najveću spremnost pomoći Agrokoru pa je još lani u rujnu pristala reprogramirati obveze teške 950 milijuna eura. Todorić je dobio dodatne tri godine počeka na plaćanje dva kredita Sberbanku pa je, što se tiče Rusa, miran do 2019. Međutim, i bez njih do 2020. mora vratiti oko dvije milijarde eura glavnice. Kamate su se pak popele na 310 milijuna eura godišnje. Tako u iduće četiri godine, bez otplate ruskog dijela duga, Agrokor s kamatama mora vratiti ukupno 3,3 milijarde eura obveza.

Ruskoj banci VTB do kraja 2019. koncern mora vratiti 300 milijuna eura, a američkim i europskim bankama 250 milijuna eura. BNP Paribasu, Goldman Sachsu, JP Morganu i Credit Suisseu Todorićev koncern mora vratiti po 50 milijuna eura svakome u dva navrata, a francuskom BNP Paribasu ovo ljeto i dodatnih 50 milijuna eura. Najveći je problem višekratno spominjani PIK kredit koji na naplatu dolazi u lipnju 2018. Riječ je o 538 milijuna eura koje potražuje 28 fondova. U zalog za taj kredit Ivica Todorić dao je 90 posto svoje imovine, što je 93 posto Agrokora. Ti su ulagači vrlo susretljivi i zasad ne namjeravaju naplaćivati dug preuzimanjem imovine. Najviše je među njima izložen kanadski mirovinski fond CPPIB koji je Agrokoru posudio 160,5 milijuna eura, a tu je i investicijski fond Invesco s plasmanom 92,7 milijuna eura.

Sa znatno manjim iznosima u tom su kreditu i najveće investicijske banke poput JP Morgana, Morgan Stanleya, Goldman Sachsa i drugih. Svi žele naplatiti svoj novac i imovina ih previše ne zanima. Čekaju ruski plan i odluku Ivice Todorića koji jedini može odlučiti prihvatiti rusku ponudu, koja uključuje i njegovo povlačenje s čelne pozicije koncerna.     

>> Moju ruku za vraćanje Gazdinih dugova neće imati

>> Grbin: Nećeš spašavati Agrokor mojim novcem

Komentara 11

KN
kravac na kvadrat
09:12 27.03.2017.

zasto bi dobavljaci placali njegove pogresne poslovne poteze ,neka proda dio svojeg carstva i neka plati dobavljace jer i oni imaju svoje troškove koje moraju podmiriti

DU
Deleted user
09:40 27.03.2017.

naprosto mi zakuha mozak kada pokušavam razmišljati o agrokoru.najprije sam mislio,projekt eu po kojem ovaj ima zadatak okrupniti i predati.pojavom rusa ta teorija pada u vodu i što sada.tip je nesposoban i treba ga procesuirati kao i sve suodgovorne vlade u posljednjih dvadesetak godina.pojedinci peru ruke populističkim izjavama ala peđa grbin,kao problem je nastao zadnjih godinu dana.o ne,ovo se taloži dvadeset godina i vlade su (lijeve i desne)davale jamstva a prljavštinu gurale pod tepih.todorić nema kredibiliteta za pregovaranje osim sa istražnim službama.

SD
sve_dalje_od_HR
09:24 27.03.2017.

U najboljem slučaju dobavljači će uspjeti naplatiti maximalno 40 % potraživanja, dakle PDV koji su upatili (dakle gotov novac) državi na isporučenu robu Agrokoru a ostalo u vidu nekih nepovoljnih kompenzacija. Kao posljedicu imat ćemo povećanje nelikvidnosti i smanjenje gospodarske aktivnosti: dakle otkazi radnicima u firmama dobavljačkog lanca, smanjenje proizvodnje ili kod nekih propast. Todorić će to učiniti jer može bez ikakvih posljedica i jer ga strani bankari drže u šahu.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije