Ova godina bila je politički iznimno turbulentna, ali tržište kapitala i cijelo financijsko tržište godinu završavaju s velikim plusevima – prinosi na sve svjetske burzovne indekse bili su izvrsni. Razlog je samo jedan – niske kamate na štednju. Kako štednja u bankama nije isplativa, ulagači su tražili druge oblike ulaganja, prije svega dionice, što je i jedini razlog njihova rasta.
Jer ono što je uslijedilo još na početku godine, uzburkalo je tržišta, a turbulencije su se nastavile i do kraja godine. Siječanj je počeo brutalno za ulagače i gubitak se mjerio u tisućama milijardi dolara, ponajprije zbog usporavanja kineskog gospodarstva.
Godina je počela s cijenom nafte od 36 dolara za barel, pala je na kraju siječnja na 27,1 dolar, što je dovelo do rasprodaje dionica i obveznica iz energetskog sektora. No do kraja godine cijena nafte skočila je 50% u odnosu na početak, na 54 dolara za barel.
U siječnju je šok bilo i prihvaćanje negativne politike kamatnih stopa u Japanu. To je dovelo i do prodaje dionica banaka, pa su se japanski ulagači okrenuli većim prinosima na dug u eurozoni, Velikoj Britaniji i SAD-u. Nakon siječnja situacija se je smirila sve do Brexita čija je politička neizvjesnost opet slomila tržišta, jer su ulagači vjerovali u drugačiji ishod referenduma.
I ustavni referendum u Italiji te ostavka premijera Mattea Renzija kao i problemi s tamošnjim bankama, stvorile su nove probleme ulagačima u dionice banaka. Uslijedili su izbori u SAD-u gdje su i same šanse u Trumpovu pobjedu srušila tržišta.
No na kraju, dogodio se je preokret, a obećanja u fiskalnoj politici do vraćanja kapitala u zemlju, pozitivno su se odrazila na američko dioničko i obvezničko tržište.
Sve u svemu, na stranim tržištima politička zbivanja uvijek su glavni okidač za tržišta kapitala. Pred kraj godine situaciju je začinio i dogovor OPEC-a o smanjenju proizvodnje nafte koji bi trebao ublažiti neravnotežu na tržištima između prevelike ponude i nedovoljne potražnje te tako poduprijeti cijenu nafte, što se je i dogodilo, a rast crnog zlata vjerojatno će se nastaviti i sljedeće godine.
To je potaknulo cijene energetskih dionica, a uskoro i banaka, nakon najave Stevena Mnuchina, novog ministra financija u vladi Donalda Trumpa, da će porezna reforma i trgovinski ugovori biti prioritet nove američke vlade.
Zabilježen trend ove godine ima i rast dolara u odnosu na euro, a prema očekivanjima, samo je pitanje vremena kada će se vrijednost tih dviju valuta izjednačiti. I na rast dolara utjecali su svi spomenuti faktori od Brexita, politike FED-a o povećanju referentne kamatne stope, Trumpova politika....
Predsjednik uprave OTP Investa Darko Brborović potvrđuje da su niske kamate glavna ‘silnica’ rasta dionica na stranom tržištu.
– S obzirom na to da alternativa gotovo i nema, jasno je da se je novac slijevao u dionice, a slična situacija niskih kamata i seljenja novca u dionice nastavit će se i sljedeće godine – kaže Brborović.
Dodaje kako se ulagači često vani izlažu dividendnim dionicama. A što se tiče domaćeg tržišta i Zagrebačka burza je ove godine ugledala svjetlo, ne samo zbog prelijevanja situacije s vanjskih tržišta, nego i zato što je gospodarstva i kod nas u rastu, a kako se isto očekuje sljedeće godine, domaća burza bi trebala i u 2017. trebala biti u plusu.
– Sljedeće godine ne bi trebalo biti iznenađenja, imamo pozitivna očekivanja, iako nikada ne treba zanemariti rizike, kao što je Kina, izbori u nekoliko europskih zemalja... I domaće dioničko tržište bit će pozitivno jer još nije preskupo, a poticaj rastu bit će turizam, kao i ulaganja u tom sektoru, pa i dobri pokazatelji za cijelu gospodarsku situaciju – kaže Krešo Vugrinčić, analitičar u investicijskoj kući InterCapital.
Analitičari očekuju da će domaće gospodarstvo sljedeće godine rasti tri posto, a razlog je prije svega domaća potražnja, i to ponajprije osobna potrošnja i investicije. Tome u prilog ide smanjenje poreznog opterećenja i rast plaća. Velika su i očekivanja od turizma. Takva očekivanja prelijevaju se i na optimizam na tržište kapitala.
Tako će u stvari ulagači i sljedeće godine uslijed niskih kamata novac prebacivati u dionice, a sve će to potaknuti njihov rast. Na domaćem tržištu rast su prije svega na burzi potaknule turističke dionice, a takve su i bile preporuke analitičara uz one proizvodne, izvozne orijentirane. Osim burzovnih indeksa, loše ne prolaze ni ulagači u zlato koji također donosi zaradu.
Rast zlata vezan je za odluku FED-a o rastu kamatnih stopa, ali s obzirom na daljnja još uvijek neizvjesna ekonomsko politička zbivanja, od spomenutih izbora, do razlaza Britanije s Europom, zbivanja u Kini itd. sigurno će ulagače i nadalje gurati u sigurna ulaganja u plemenite metale.
Čiji su prinosi znatno bolji od štednje ili prinosa obveznica. Sve u svemu glavni pokretač rasta bit će američko tržište. Upravo zbog predviđanja rasta američkog gospodarstva glavni ekonomist The Economista Simon Baptist predviđa veći rast globalnog gospodarstva u sljedećoj godini od 2,5 posto, dok je ove godine iznosio 2,2 posto.
>> U naftnom biznisu ništa se ne događa bez Rusa i Amerikanaca
