U novinama sam naletio na priču o čovjeku koji ima ribnjak i o
kormoranima koji imaju isti ribnjak. Čovjek živi od prodaje ribe iz
svog ribnjaka, a i kormorani žive od onoga što uhvate u tom
ribnjaku. Čovjek bi kormorane rado otjerao jer mu žderu ribu i tako
čine štetu, ali ne smije jer su ptice zakonom
zaštićene.
Zaštitu kormorana propisala je država, pa ona odgovara i za
štete što ih čovjeku nanose zaštićene
ptice. I vlasnik se ribnjaka obratio državi sa zahtjevom da mu
nadoknadi štetu za ribu koju su odnijeli kormorani. Država
se oglušila, pa ju je vlasnik tužio sudu. I dobio parnicu.
Kormorani su se, međutim, i dalje hranili u čovjekovu ribnjaku, pa je
njihova zaštitnica Država opet dospjela na sud. I opet je
čovjeku morala isplatiti milijune.
Dosuđeni milijuni nekoliko su puta premašivali redoviti
čovjekov prihod od prodane ribe iz ribnjaka, pa se on posve okrenuo
unosnom parničenju s državom. I dosad je uspio zaraditi 56 milijuna
konvertibilnih kuna.
Da bi posao s državom išao što bolje, čovjek je
angažirao i vrhunskog sudskog vještaka,
sveučilišnog profesora iz Zagrebu, eksperta za ribu i
kormorane. Taj mu je profesor izračunao da svaki kormoran iz njegova
ribnjaka dnevno odnese 20 dag ribe. Kako? Lijepo, odgovorio je profesor
kad ga se na posljednjem izgubljenom ročištu to napokon
usudila upitati zastupnica državnog odvjetništva:
"Angažirali smo ribare na kolonijama kormorana, koji su pratili njihovo
dolijetanje i odlijetanje. Kada su ptice kod svojih legla opazile
ljude, od stresa su počele povraćati ribu. Ta se riba potom skupljala i
vagala."
Ribnjak se zove Crna mlaka, a mogao bi se zvati i Moderna Hrvatska, jer
na način Crne mlake posluje i dobar dio hrvatskog gospodarstva. Kad
kome slabo krene, okrivi kormorane i račun pošalje državi!
Ako se država usudi pisnuti, odmah joj se začepe usta nalazom
vještaka koji po vodi skuplja i važe povraćenu ribu.
Govorim o kormoranima, a mislim na svakojake izlike kojima se
opravdavaju podbačaji u proizvodnji. Brodogradnju pustoše
kormorani tečajnih razlika, poskupljenja čelika, konkurencije jeftinih
azijskih brodograditelja..., nad poljoprivredom su se nadvili kormorani
suša i poplava, viška svinja, manjka junadi...,
željeznicu uništavaju kormoranske stare lokomotive,
rasklimane pruge, prekobrojni željezničari..., tekstilnu industriju
ugrožavaju kormorani Kinezi, naftna branša ne može izaći na
kraj s kormoranima cijena, turizam proždire prekratka sezona...
Uglavnom, kormorani sve požderaše! A ti, Državo (hrvatski
građanine), plaćaj! I čuvaj svoje žderonje, mlaku i
šaš!
GOST SURADNIK
