U ožujku je nastupila potpuna kreditna suša. Podaci središnje banke
otkrivaju da u tom mjesecu banke gotovo nikome nisu odobravale nove
kredite, čak ni za iznose rata kredita koji su bili vraćeni u tom
mjesecu. Iznimka je država koja je jedina dobila 1,4 milijarde kuna
novoga kredita, pa se tako dug države bankama popeo s 18,6 na 20
milijardi kuna.
Nestašica kapitala
Zadnji dan u ožujku kreditni plasmani banaka bili su 256 mlrd. kuna,
svega 1,1 mlrd. kuna veći nego u veljači, no osim države svi su drugi
sektori smanjili svoju kreditnu zaduženost prema prethodnom mjesecu.
Stambenih je kredita tako bilo 52,61 mlrd. kuna, za desetak milijuna
kuna manje nego u veljači, iznos odobrenih autokredita smanjen je za
200 milijuna kuna, na 9 mlrd., a čak se manje trošilo i na kreditnim
karticama.
Ukupni dug na karticama pao je za 40 milijuna kuna, na 5,24 mlrd. kuna,
a kad je u pitanju stanovništvo, u ožujku su jedino za 12 milijuna kuna
porasli potrošački krediti, te su se nakon pada u siječnju i veljači,
vratili tek na prosinačkih 52,8 mlrd. kuna. U zlatna vremena banke su
stanovništvu mjesečno odobravale od jedne do dvije milijarde kuna novih
kredita, a sada novac daju na kapaljku.
Zbog praznika nismo mogli čuti komentar banaka na te podatke, koje je
HNB objavio 30. travnja, no sve upućuje na to da dramatičan pad
plasmana nije posljedica smanjene potražnje i straha građana od
trošenja, kako su banke proteklih dana sugerirale, već nestašice
kapitala. Iz poduzeća se može čuti da kredita nema ni za lijek, što su
potvrdili podaci HNB-a, ali i pad depozita na računima banaka. Krajem
ožujka oročeni depoziti pali su za približno milijardu kuna, a ukupni
depoziti za 1,5 mlrd. kuna.
Stanovništvo štedi
Dobra je vijest jedino ta da je stanovništvo i u ožujku nastavilo
štedjeti, te je za pola mlrd. kuna porasla oročena štednja građana, ali
su svi drugi sektori u padu. Banke su primamljivim akcijskim kamatama
na štednju privukle 5 mlrd. kuna novih depozita stanovništva, pa su
tako štedljivi građani postali glavni kreditori rastrošne države.
U prvom tromjesečju ove godine država je povećala zaduženost prema
bankama za 7,4 mlrd. kuna, tvrtke su dobile 1,6 mlrd. kuna kredita, a
stanovništvo svega 617 milijuna kuna, i to za stambene kredite.
Dramatičan pad kreditne aktivnosti banaka u ožujku