Dramatičan pad kreditne aktivnosti banaka u ožujku

Krediti: Državi 1,4 mil. kuna, a građanima gotovo ništa

01.05.2009.
u 17:34

U ožujku je nastupila potpuna kreditna suša. Podaci središnje banke otkrivaju da u tom mjesecu banke gotovo nikome nisu odobravale nove kredite, čak ni za iznose rata kredita koji su bili vraćeni u tom mjesecu. Iznimka je država koja je jedina dobila 1,4 milijarde kuna novoga kredita, pa se tako dug države bankama popeo s 18,6 na 20 milijardi kuna.

Nestašica kapitala
Zadnji dan u ožujku kreditni plasmani banaka bili su 256 mlrd. kuna, svega 1,1 mlrd. kuna veći nego u veljači, no osim države svi su drugi sektori smanjili svoju kreditnu zaduženost prema prethodnom mjesecu. Stambenih je kredita tako bilo 52,61 mlrd. kuna, za desetak milijuna kuna manje nego u veljači, iznos odobrenih autokredita smanjen je za 200 milijuna kuna, na 9 mlrd., a čak se manje trošilo i na kreditnim karticama.

Ukupni dug na karticama pao je za 40 milijuna kuna, na 5,24 mlrd. kuna, a kad je u pitanju stanovništvo, u ožujku su jedino za 12 milijuna kuna porasli potrošački krediti, te su se nakon pada u siječnju i veljači, vratili tek na prosinačkih 52,8 mlrd. kuna. U zlatna vremena banke su stanovništvu mjesečno odobravale od jedne do dvije milijarde kuna novih kredita, a sada novac daju na kapaljku.

Zbog praznika nismo mogli čuti komentar banaka na te podatke, koje je HNB objavio 30. travnja, no sve upućuje na to da dramatičan pad plasmana nije posljedica smanjene potražnje i straha građana od trošenja, kako su banke proteklih dana sugerirale, već nestašice kapitala. Iz poduzeća se može čuti da kredita nema ni za lijek, što su potvrdili podaci HNB-a, ali i pad depozita na računima banaka. Krajem ožujka oročeni depoziti pali su za približno milijardu kuna, a ukupni depoziti za 1,5 mlrd. kuna.

Stanovništvo štedi
Dobra je vijest jedino ta da je stanovništvo i u ožujku nastavilo štedjeti, te je za pola mlrd. kuna porasla oročena štednja građana, ali su svi drugi sektori u padu. Banke su primamljivim akcijskim kamatama na štednju privukle 5 mlrd. kuna novih depozita stanovništva, pa su tako štedljivi građani postali glavni kreditori rastrošne države.

U prvom tromjesečju ove godine država je povećala zaduženost prema bankama za 7,4 mlrd. kuna, tvrtke su dobile 1,6 mlrd. kuna kredita, a stanovništvo svega 617 milijuna kuna, i to za stambene kredite.

Želite prijaviti greške?