Koliko god to mnogi još ne žele priznati, svjetske financijske krize
nisu pošteđeni ni najmlađi. Uobičajena percepcija da su djeca
posljednja na kojima se štedi i da za njih uvijek ima novca, u SAD-u se
– ali i šire – još za novogodišnjih blagdana srušila kao kula od
karata. I tržište igračaka, naime, opasno stenje pod recesijom, toliko
da je i prodaja popularne Barbie u četvrtom tromjesečju 2008. pala 21
posto.
Samo
2,4 posto igračaka u EU ne dolazi iz Azije
Proizvodnja
igračaka u RH ugašena
Najveći svjetski proizvođač igračaka Mattel, koji proizvodi vječito
mladu 50-godišnjakinju, u posljednjem je tromjesečju zabilježio snažan
pad profita od čak 46 posto, na 176,4 milijuna dolara ili 49 centi po
dionici, a u istom razdoblju 2007. Mattelova neto-dobit iznosila je
328,5 milijuna dolara ili 89 centi po dionici, prenosi Bloomberg. U
2009. Mattel se usredotočio samo na rezanje troškova, tvrdi izvršni
direktor Robert Eckert te ističe kako bi kompanija trebala otpustiti
najmanje 1000 radnika.
Smatra se kako je, unatoč problemima sa sigurnosti igračaka, Kina i
dalje najbolja ekonomija na svijetu za brz i relativno lak izlaz iz
recesije iako je izvoz, najveći pokretač kineskog rasta, proteklih
mjeseci donio desetke tisuća bankrota i gubitak od 12 milijuna poslova
za tamošnje radnike migrante. Najveći dio izvoza bio je, naime,
usmjeren na najvažnijeg i najpogođenijeg trgovinskog partnera – SAD pa
je tako u prošloj godini samo u Kini izbrisana gotovo polovica svih
kineskih proizvođača igračaka.
Od ukupno 8610 kompanija, koliko ih je na početku 2008. proizvodilo i
izvozilo igračke, na kraju godine ostalo ih je tek 4388. Propali su i
neki od tvorničkih divova u kineskoj južnoj pokrajini Guangdongu, gdje
se proizvodi oko polovice svjetskih igračaka. Među njima je i Smart
Union, koji je proizvodio za Mattel i Disney, pa je Kina lani
zabilježila tek marginalan rast izvoza igračaka – samo 1,8 posto,
odnosno za 8,6 milijardi dolara.
Povrh svega, Indija je potkraj siječnja uvela šestomjesečnu zabranu
uvoza kineskih igračaka kako bi sačuvala vlastite tvrtke od propasti.
Zabrinutost o učinku globalne financijske krize na komercijalne tvrtke
općenito raste, priznaju sad već i u europskom Udruženju industrije
igračaka.
Oslabljena ekonomija još nije toliko naudila europskoj industriji
igračaka, ali ju je, ističe direktor Carter Keithley, već zahvatila.
Roditelji su se još spremni žrtvovati i svojoj djeci priuštiti nove
igračke. No njihova prodaja opada, pomno se važe omjer cijene i
kvalitete, pri čemu glavnu riječ ipak ima cijena.
To nam potvrđuju i neki hrvatski trgovci, prema kojima u vrijeme krize
raste samo prodaja društvenih igara i jeftinijih igračaka. Kriza je
zahvatila i nakladu časopisa posvećenih djeci, a ako je vjerovati
Amerikancima, uskoro će se štedjeti i na dječjim žvakama i bombonima.
Foto: Marko
Prpić
U Mercatoru Hrvatska kažu da je u njihovim maloprodajnim lancima
prodaja igračaka pala oko 5 posto. Najviše je pala prodaja skupocjenih
igračaka od 300 i više kuna, poput autića na daljinski, i to za 50
posto. Prodaja običnih autića pala je za 14 posto, a znakovit je i pad
prodaje zvečki i plišanih igračaka, za 4 posto. Iva Jurković,
glasnogovornica Mercatora Hrvatska, kaže kako roditelji na tom
asortimanu štede i zbog toga što je riječ o igračkama koje se često
prenose s generacije na generaciju.
S druge strane, u recesiji raste prodaja društvenih igara za oko 10
posto, s obzirom na to da se već štedi na izlascima, dok najveći rast,
oko 60 posto, bilježe jeftinije figurice akcijskih, odnosno filmskih
junaka od oko 50-ak kuna. Ni najveći domaći maloprodajni lanac nije
ostao pošteđen štednje na najmlađima.
Iako ne govore o brojkama, u Konzumu tvrde da je uočena stagnacija
rasta prodaje dijela neprehrambenog asortimana, dok je prodaja osnovnih
namirnica za pripremu jela porasla u krizi više od 20 posto. No, u
Magmi opovrgavaju bilo kakve sumnje da se već štedi na djeci i ističu
kako su njihovi rezultati izvan očekivanja.
– Vjerojatno se štedi na drugim dobrima – odgovaraju, napominjući kako
prodaju dječjeg asortimana nije pokvarila ni neradna nedjelja. Turbo
limač divizija u siječnju 2009. u odnosu na siječanj 2008. imala je,
naime, 15,75% veće prihode, Turbo sport 11,81%, dok je linija Magminih
franšiznih trgovina mode u siječnju ostvarila pad prihoda od 25%, što
je izravna posljedica pada kupovne moći te nemogućnosti rada nedjeljom.
– Tržište igračaka danas bilježi promjene i možemo reći da niti našu
branšu nije zaobišla kriza. No, one2play je krizu predvidio, planirao s
kriznim planom za ovu godinu, te bilježimo rast prodaje i u ovoj
godini. U prva dva mjeseca 2009. prihod u maloprodaji porastao je za
59,2 posto u odnosu na 2008. godinu.
U veleprodaji se također bilježe promjene: kupuje se više manjih,
cjenovno niže pozicioniranih brandiranih proizvoda, bolje rade mali,
kvartovski dućani i kiosci... – nabrajaju pak u one2playu poznatom po
brendovima Gormiti, Fifi, Winx, Roary, Peppa prašić, The Dog,
Caterpillar, In my pocket, Disney, Yugioh... Dodaju kako svoju poslovnu
politiku temelje na sigurnoj i kvalitetnoj igrački. Osim edukativne
vrijednosti, svaka igračka mora proći nekoliko kontrolnih točaka za
postizanje oznake o sigurnosti i kvaliteti.
– Uvozimo upravo one i onakve igračke s kojima želimo da se naša djeca
igraju, bez obzira jesu li iz Njemačke, SAD-a, Kine... – objašnjavaju.
Hrvatsko tržište igračaka, s obzirom na to da ne postoje službena
mjerenja, a i nepoznate su količine uvoza hipermarketa usredotočenih na
nebrendirane igračke, u one2playu procjenjuju na 550 do 600 milijuna
kuna neto maloprodajne vrijednosti.
U ukupnoj slici, na prihode one2play-a zajedno s maloprodajom, otpada
tako 16, odnosno 19 posto tržišnog udjela. Konsolidirani prihod od 134
milijuna kuna u 2008. tvrtka kroz maksimalan fokus na profitabilne
brandove u 2009. namjerava povećati na 211 milijuna kuna i otvoriti
osam novih trgovina u Hrvatskoj i BiH.
No, dok jedni krizu koriste za još jače pozicioniranje na tržištu, neki
dvoje. Aktualna ekonomska kriza utjecala je na prodaju Egmontovih
izdanja za djecu, najviše časopisa, što se osjeti i na regionalnom
tržištu koje pokriva Egmont Croatia, objašnjava generalni direktor
Bruno Barbić. Zahvaljujući i darovima za klince neka su Egmontova
izdanja poput Mickeya Mousea ili Barbie nedavno bila najprodavanija u
povijesti tvrtke.
Foto: Marko
Prpić
Generalno – prodaja je pak manja za pet posto. U zadnjih 10 godina
Egmont, koji izdaje časopise i knjige brendova Disney, National
Geografic, Bob graditelj, Teletubbies..., imao je prosječan godišnji
rast od 21 posto. Lanjski prihod od 40 milijuna kuna 38 posto je veći
nego godinu prije, dok u godini krize očekuju stagnaciju. Zasad se,
kaže, Barbić, jedino ne osjeti pad prodaje dječjih knjiga, što
potvrđuje i Krunoslav Krunić, direktor izdavaštva Profil Internationala.
– Prodaja dječje knjige, koja čini 10 posto naše ukupne ponude, ne
pokazuje značajan rast kao proteklih godina, ali ni pad prometa, jer
roditelji najmanje štede na djeci. Naša su dječja izdanja didaktički
vrijedna, edukativna, kvalitetna i pridonose razvoju djeteta. To naši
kupci prepoznaju. Stoga smo u sklopu recesijskog plana predvidjeli i
dodatna ulaganja u glavne izdavačke pravce koje zastupa Profil
International, ako do takve potrebe dođe, a sve kako ne bismo smanjili
produkciju glavnih izdanja među koje spadaju i dječja.
Pretpostavljamo da će potrošači iz financijskih potreba umjesto kroz
skupe izlaske u restorane, kina i kazališta, zabavu tražiti u okviru
doma, kroz multimedijalna izdanja iz ponude knjižara, te uz knjigu,
koja u ovoj godini, za razliku od ostalih područja, u Europi bilježi
rast od 2% – tvrdi Krunić.
Kaže da je rano govoriti o tome koji je dio literature najviše pogođen
recesijom. Beletristika, tzv. self help, knjige o zdravlju i
primjenjiva literatura bilježe rast, dok se knjige o putovanjima i one
ekskluzivnog cjenovnog ranga prodaju slabije. No, kako imaju moderan
pristup knjizi i literaturi (u skladu s trendovima), u Profilu tvrde da
ni u krizi nemaju razloga za pesimizam.
POD PRITISKOM KRIZE
