Kako bi se konačno izborila za svoju tehnološku neovisnost ponajprije o Microsoftu, a i o SAD-u, Kuba je lansirala vlastitu inačicu Linuxa,
besplatnog operativnog sustava za računala. Kubanska verzija Linuxa
nazvana je Nova, a osmišljena je zato što kubanske vlasti nemaju
povjerenja u Windows operativne sustave čijim kodovima pristup imaju
američke tajne službe, pa stoga sumnjaju na opasnost od špijunaže.
Takav potez Havane, a posebno nastojanja u informatizaciji
marksističkog karipskog otoka, na prvi bi se pogled mogao činiti i
smiješnim jer je Kuba tek prošle godine omogućila neograničenu nabavu
računala. No, za razliku od stanja otprije nekoliko godina, danas Kubom
vlada Raul Castro koji se u 90-ima proslavio razvojem vrlo unosnog
turizma i koji je prošle godine dopustio neograničeno posjedovanje
mobitela te izgradnju stanova u privatnom sektoru, a najavio je i
privatno poduzetništvo za farmere.
Nakon što je mlađi brat Castro liberalizirao tržište računala, kao
prepreka informatizaciji zemlje pokazalo se to što je Kuba još uvijek
pod sankcijama SAD-a, zbog čega je bio silan problem uopće nabaviti
legalne Windowse, a kasnije i ažurirati ih. Stoga nije čudno što je
nedavno uvođenje Linuxa za potrebe vlade i sveučilišta doživljeno kao
“oslobađanje od hegemonije SAD-a”.
Otporan na “web-nametnike”
Linux se pokazao kao savršeno rješenje kubanskih problema. Dok je Bill
Gates sa svojim suradnicima gradio poslovno multinacionalno carstvo na
Windowsima, finski znanstvenik Linus Torvalds, 1991. tek 22-godišnjak,
iskoristio je dijelove nikada dovršenog operativnog sustava GNU i
napravio prvu verziju Linuxa. Isprva ga je rabio sam, no ubrzo je na
internetu javno objavio Linuxov kod i pozvao sve zainteresirane na
suradnju u njegovu razvoju, što je naišlo na jako dobar odziv.
Osim što je bio potpuno besplatan, Linux se za razliku od Windowsa
pokazao i kao siguran i stabilan operativni sustav, praktično imun na
viruse i različite druge računalne nametnike, ali i vrlo otporan na
pokušaje hakiranja. Zbog takvih performansa, tijekom godina za potrebe
rada na računalima u uredu i kod kuće Linuxom su se počeli sve više
služiti obični korisnici. Prema nekim procjenama, danas je Linux
instaliran na više od 10 posto svih računala u svijetu, odnosno na čak
85 posto najbržih svjetskih superračunala.
Najbolja stvar u životu
U posljednje su se vrijeme Linuxom počele koristiti i pojedine
međunarodne institucije, čak i vlade. Jedan od iskoraka bio je kada je
Kina pokrenula svoju verziju, nazvanu Red Flag, koja se nije pokazala
baš najuspješnijom jer je njome htjela nadzirati korisnike interneta.
Priča o Linuxu nakon Kine se ipak nastavila razvijati te je u siječnju
ove godine vlastitu nacionalnu inačicu najavila čak i Rusija koju je
Kuba – debelo pretekla.
Agencije su nedavno prenijele izjavu Hectora Rodrigueza, dekana Škole
za slobodni softver i Kubanskog sveučilišta za informatičke znanosti,
koji je rekao da je Linux na Kubi u ovom trenutku instaliran na već 20
posto računala. Rekao je kako očekuje da će za pet godina taj udjel
porasti na 50 posto. Kao prednost pred softverom na kojemu postoji
privatna licencija Rodriguez je kazao da na besplatnom softveru nema
rupa ili štetnih kodova.
Konačno, kazao je, besplatni ili slobodni softver puno više odgovara
ideologiji današnje Kube. Iako otac Linuxa Torvalds 1991. vjerojatno
nije imao i takve ideje na umu te iako je od njegove verzije Linux jako
puno nadograđivan, pa je njegov udjel u najnovijim verzijama otprilike
dva posto, on je nedavno izjavio da je “Linux najbolja stvar koju je
napravio u životu”.
Vlasti su pod Raulom Castrom iskoristile besplatan operativni sustav Linux kako bi se izvukle iz onoga što zovu “hegemonijom SAD-a”