Novi dokumentarni film redatelja Jakova Sedlara, naziva "Hrvatski mučenici", zagrebačku premijeru imati će 20. ožujka u 19 sati u Cinestar Branimir Centru. Ulaz na projekcije bit će slobodan i besplatan, kako bi što veći broj ljudi mogao svjedočiti ovoj važnoj filmskoj priči.
Pretpremijera filma održat će se 17. ožujka u Zadru, nakon čega će uslijediti projekcije u Splitu, Šibeniku, Osijeku, Dubrovniku i Mostaru. Film će također biti prikazan u brojnim kinima i institucijama diljem svijeta. Ovaj film, koji donosi potresna svjedočanstva o stradanjima hrvatskih katoličkih svećenika, sjemeništaraca i časnih sestara tijekom i nakon Drugog svjetskog rata, bavi se jednom od najosjetljivijih tema iz hrvatske povijesti, koja je desetljećima bila prešućivana.
Redatelj Jakov Sedlar istaknuo je kako je prema istraživanju pokojnog don Ante Bakovića utvrđeno da su čak 663 hrvatska katolička svećenika, sjemeništarca i časne sestre ubijeni od 1941. godine do Domovinskog rata. Naglasio je da su to podaci koji do danas nisu demantirani, te da predstavljaju neizbrisiv dio hrvatske povijesti koji zaslužuje dublje razumijevanje i priznanje. Tijekom Titove komunističke diktature, brojne su teme bile strogo zabranjene, uključujući Bleiburg, Križne putove, Goli otok, ali i stradanja hrvatskih svećenika, časnih sestara i sjemeništaraca.
O ovim se temama govorilo isključivo unutar samostanskih zidova ili među starijim članovima obitelji, čiji su preci bili žrtve brutalnih progona i egzekucija od strane partizana i četnika. Ovaj povijesni tabu, koji je desetljećima prekrivao istinu, bio je ključna motivacija za snimanje ovog filma. Sedlar naglašava kako je njegova želja bila "osvježiti pamćenje na ove žrtve i otkriti istinu o njihovim sudbinama, koje su bile sustavno prešućivane".
Prvi doticaj s ovom temom Sedlar je imao 1984. godine, kada ga je kardinal Franjo Kuharić u nadbiskupskom dvoru upoznao s Ilijom Leticom, uglednim Hrvatom iz dijaspore. Letica mu je tada ispričao o stradalim svećenicima i časnim sestrama iz njegova rodnog Tomislavgrada i Kovača. "Bilo je to nadrealno iskustvo. Slušao sam potresne detalje o ubojstvima, a upravo tada smo prvi put počeli razmišljati o mogućnosti snimanja filma na ovu temu. Iako tada nismo otišli dalje od razgovora, ta ideja ostala je duboko usađena u meni", kazao je Sedlar.
Nakon uspostave demokratske Hrvatske, don Anto Baković sustavno je prikupljao podatke i materijale o ovim stradanjima u svim biskupijama. Rezultati njegova opsežnog istraživanja objavljeni su u knjizi "Hrvatski martirologij 20. stoljeća", koja donosi šokantne podatke o 663 ubijene crkvene osobe, čime je po prvi puta dokumentirano sustavno istrebljenje katoličkog klera na hrvatskim prostorima. Prije godinu dana, na inicijativu Letičine kćeri Mare, koja je bila svjesna važnosti ove teme, Sedlar je odlučio realizirati film o stradanjima hrvatskih mučenika.
"Bilo mi je logično posvetiti ovaj film kardinalu Kuhariću i Iliji Letici, jer su oni bili prvi inicijatori ove teme. Nažalost, obojica su preminuli, a Letica je umro svega nekoliko dana prije nego što sam započeo rad na filmu", istaknuo je Sedlar. Scenarij za film napisao je Hrvoje Hitrec, a kroz snažnu naraciju i autentična svjedočanstva prikazuje brutalne detalje zločina koje su komunisti i četnici počinili nad hrvatskim svećenstvom i vjernicima. Posebno šokantna činjenica, koja se ističe u filmu, jest da nijedan počinitelj nikada nije bio optužen niti osuđen za ta zlodjela. Štoviše, neki od njih su i dalje slavljeni kao "heroji".
Sedlar spominje i nedavni primjer partizanke koja je pozvana na ustoličenje predsjednika Zorana Milanovića, naglašavajući kako to ukazuje na duboke povijesne nepravde. Jedan od najupečatljivijih trenutaka u filmu je ispovijed časne sestre Celine (Kate Sarić), 95-godišnjakinje koja živi u Rimu. Ona svjedoči o posljednjim danima života don Juraja Gospodnetića, kojega su četnici 1941. godine u Bosanskom Grahovu živog ispekli na ražnju. Ova scena, kao i sama ispovijed, snažno dočarava stravičnu brutalnost zločinaca. "Teško je shvatiti kako netko može učiniti nešto toliko monstruozno, još gore, raditi to s grotesknim cinizmom, govoreći žrtvi: 'Pope, hoćeš li mesa?' Ovi zločini nadmašuju granice ljudske razumljivosti", ističe Sedlar.
U filmu se također koriste arhivske snimke govora don Ante Bakovića, kojeg je Sedlar snimio prije nekoliko godina, te biskupa Vlade Košića, koji daje povijesni kontekst partizansko-četničkih zločina. Poseban trenutak filma posvećen je kardinalu Kuhariću i njegovoj ulozi u očuvanju istine o stradanjima Crkve u Hrvata. Prikazuje se i simbolični trenutak kada je predsjednik Franjo Tuđman kardinalu Kuhariću darovao kalež koji je koristio blaženi Alojzije Stepinac u Lepoglavi. Film su financirali Sedlarovi prijatelji, želeći omogućiti da istina izađe na vidjelo. Uz njega, projekt su podržali brojni svećenici, biskupi i časne sestre, koji su pomogli u realizaciji ove ambiciozne produkcije. Kako bi se osigurala autentičnost, na kraju filma prikazane su fotografije svih ubijenih.
Film će također imati englesku verziju s glasovima poznatih glumaca, kako bi mlađe generacije Hrvata diljem svijeta, koje možda ne govore hrvatski jezik, imale priliku upoznati ovaj važan dio hrvatske povijesti. Osim toga, film će biti prikazan na najvećoj američkoj katoličkoj TV postaji, Mother Angelica TV. U montaži filma korištene su najnovije tehnološke mogućnosti, uključujući umjetnu inteligenciju, kako bi se stvorilo vizualno upečatljivo iskustvo koje dodatno naglašava emotivnu snagu ove teme. Sedlar zaključuje: "Ovo nije samo film, ovo je posveta svim hrvatskim mučenicima koji su nepravedno stradali, a čiji glas sada napokon može odjeknuti svijetom."
Bravo Sedlar