Italija, Španjolska, Rumunjska i Hrvatska ujedinjene su u europskom projektu “Heritart – Promocija kulturne baštine kroz izvedbene umjetnosti” vrijednom tristo tisuća eura. Hrvatski dio projekta odvijat će se idućeg ljeta u turizmom preplavljenom Splitu pretvarajući povijesne lokalitete u ambijentalne kazališne i filmske pozornice.
Za mišljenje o takvoj “prenamjeni” autentičnih splitskih lokaliteta pitali smo čelnika Konzervatorskog odjela u Splitu Radoslava Bužančića, koji se slaže da bi našu spomeničku baštinu bilo dobro dovesti u novi umjetnički kontekst, od nje stvoriti brend, ali upozorava da je istodobno moramo štititi i sačuvati.
– Split je metropola kulture, ali njegova prezentacija kroz umjetnost slabo je iskorištena. Imamo sjajno kulturno naslijeđe, kao što je Peristil na kojem možemo sjediti i uživati u carskom pogledu. To je posve ekskluzivno, jedinstveno u svijetu, međutim baštini je potreban suvremeni izričaj. Primjerice, Aida na Peristilu je brend, kulturni spomenik sama po sebi, ali nužno je da Aida i brojne druge umjetničke izvedbe budu u sinergiji sa životom palače, sa životom grada. Ova priča s projektom Heritart jako je dobra, ali traži ozbiljno obrazloženje i verifikaciju. Struci treba vjerovati – kaže Bužančić.
Dolazak stranih produkcija
Pjaca, Voćni trg, Bedem Cornaro, Sustipan, Katalinića brig pozornice su same po sebi. U Podrumima Dioklecijanove palače može se odigrati sve na svijetu, Salona je amfiteatar i teatar, Tvrđava Klis savršena je za Igre prijestolja...
– Loša predstava odigrava se za turiste svakog dana u podne na Peristilu, jer Dioklecijan se tamo nikada nije pojavio sa ženom Priskom niti je pozdravljao narod. To nije autentično! Prava je povlastica popiti kavu na Peristilu, ali on ne smije postati kavana – decidiran je Bužančić.
Mišljenja je da se Split može znatno bolje prezentirati iako je pod jakim pritiskom turista.
– Naš način života je specifičan, naša mediteranska prehrana veliki je potencijal, od nedavno na listi svjetske baštine. Split je i čitanka arhitekture na otvorenom. Malo ljudi zna da je londonski City nastao iz arhitektonske leksike Dioklecijanove palače. Split je dodatno zanimljiv za svakog čovjeka i kao dodirna točka istoka i zapada. Moramo poslati poruku da je ovdje univerzalna baština – objašnjava Bužančić, koji smatra da sve brojnijim gostima treba ponuditi sadržaje i na drugim prostorima, ne samo u Dioklecijanovoj palači.
Sačuvati život grada
– Gradu treba odrediti mjeru. On se može povezati gradskom željeznicom s potencijalima kao što su Salona, koja je bila glavni grad rimske provincije, i Trogir, čime bi se primjerice Peristil rasteretio – kaže Bužančić.
Unatoč prevelikoj navali turista, protivi se naplaćivanju ulaza u palaču jer smatra da bi ona time bila pretvorena u muzej.
– Gostima treba omogućiti da se prošeću južnim Dioklecijanovim zidom, da uživaju u Dioklecijanovu pogledu jer on je došao na mjesto koje je već otprije imalo mitološki značaj. To treba pokazati i promišljeno upravljati Podrumima u kojima deseci prostorija nisu ni konzervirani, a kamoli restaurirani. Autentični su u potpunosti, pokazuju raspored prostorija ceremonijalnog i rezidencijalnog dijela na katu. Možemo sve pokazati a da ne diramo funkciju grada i zaštititi fenomen grada koji živi u palači. No, pribojavam se da se kapitalizacijom turizma ne izgubi život u njoj, a prioritet nam je to sačuvati. To je istinska kultura jer ta riječ preuzeta iz latinskog jezika i ne znači drugo nego njegovanje – zaključuje naš sugovornik.
