U utorak je, na jubilarnu 40. obljetnicu svog osnutka, svečano započeo XIV. trijenale hrvatskog kiparstva. Zbog posljedica potresa, Trijenale se morao, prvi put u svojoj povijesti, djelomično iseliti iz svog doma u Gliptoteci HAZU, no tako je dobio priliku da se protegne kroz grad i posjetitelje odvede na ljetnu šetnju po više lokacija diljem Zagreba.
Stoga se glavna izložba Trijenala, s radovima čak 63 autora odabrana na natječaju, održava dijelom u Gliptoteci HAZU i Meštrovićevu paviljonu, odnosno Domu HDLU, gdje prostire i na travnjake ispred galerija, u palači Vranyczany u Berislavićevoj ulici, a u Parku Zrinjevac postavljena je ambijentalna tekstilna skulptura Ide Blažičko "Slobodan prostor". Nagradna izložba dobitnika Grand Prixa prethodnog XIII. Trijenala kiparstva Vedrana Perkova, smještena je u Galeriji Cloverfield. Tamo je pak, kao na nekom "groblju umjetnosti", na zidovima postavljeno gotovo 200 kamenih ploča s uklesanim zadnjim rečenicama iz ukupno 2 tisuće pregledanih umjetničkih monografija i kataloga, a u izložbi se može, kroz osvijetljeni izlog galerije, izvana uživati i noću. Popratne izložbe u čast doajenima hrvatskog kiparstva Zlatku Boureku, Ivanu Kožariću, Šimi Vulasu i Stjepanu Gračanu, postavljene su u izlozima prostora Ortoforme, Grupe, Intere i Prostorije.
Prema riječima Filipa Turkovića – Krnjaka, višeg kustosa Gliptoteke HAZU, te se 1982. godine rodila ideja o stvaranju ovakve izložbe, budući da je na tadašnjoj umjetničkoj sceni, unatoč golemim uspjesima i značaju hrvatskog kiparstva, ono našlo u zapostavljenoj poziciji.
– Bilo je potrebno organizirati jednu ovakvu manifestaciju koja će kiparstvu vratiti status koji zaslužuje i javnosti pružiti uvid u recentno kiparsko stvaralaštvo. U dosadašnjih 40 godina održavanja, na trinaest do sada održanih izložbi izlagalo je više od pet stotina različitih umjetnika, među kojima vrijedi istaknuti velikane hrvatskog modernog kiparstva kao što su Antun Augustinčić, Vanja Radauš, Dušan Džamonja, Zlatko Bourek, Šime Vulas, Stjepan Gračan, Ivan Kožarić, Marija Ujević, a mnogim mladim i neafirmiranim autorima upravo je izlaganje ili priznanje na Trijenalu poslužilo kao odskočna daska i poticaj za daljnje umjetničko stvaralaštvo – kazao je Turković-Krnjak u najavi izložbe.
Tako je ostalo i do danas, pa na XIV. trijenalu imamo priliku vidjeti i radove poznatih nam i afirmiranih autora poput Alema Korkuta, Svjetlana Junakovića, Vlaste Žanić, Vojina Hraste ili Vitolda Košira, tu su i djela fantastičnih mladih umjetnika, od Mateja Vukovića, preko Vitra Drinkovića do Maka Melchera, koje ćemo jednog dana tek zvati doajenima našeg kiparstva. A šezdeset i troje odabranih autora, od rekordnih 230 prijavljenih, istaknula je prof. dr. art. Antonija Balić, svojim radovima obuhvaća najrazličitije teme, od vrlo intimnih i osobnih propitivanja do političkih i socijalnih tema u šarolikoj paleti stilskih izražaja. Svi oni ulaze u izbor za Veliku nagradu i tri jednakovrijedne nagrade, posebno priznanje Hrvatske sekcije AICA-e, nagradu Goranske kiparske radionice Lokve, a od ove godine i nagradu Ljevaonice Ujević, koje će se dodijeliti 26. kolovoza.
Uz niz navedenih izložbi, Trijenale će Zagreb ovog ljeta pretvoriti u pravu meku za ljubitelje umjetnosti i bogatim popratnim programom. Svi zainteresirani tako će moći posjetiti atelijere Marine Bauer, Alema Korkuta, Nikole Vrljića i Nevena Bilića, stručna vodstva održavat će se i na znakovnom jeziku, a ispred Meštrovićeva paviljona gledat ćemo izvedbu Marine Bauer i Zrinke Šimičić "Izvedba koja se dira" te performans i nastanak pejzažne instalacije "Čestice Lipe" Marine Rajšić.
