Vodeće izraelske novine Jerusalem Post objavile su kako se arhiva Franza Kafke premješta u Izrael. Odlučio je to švicarski sud koji nalaže da se otvore sefovi banke UBS s dokumentacijom koja je ostala nakon piščeve smrti i pošalju u Nacionalnu knjižnicu Izraela. Tako se privodi kraju višedesetljetni spor između države Izrael i stanovite Esther Hoffe u čijem je posjedu bio materijal dijelom pohranjen u Izraelu, a dijelom u Švicarskoj.
Spašen i slavni “Proces”
Gospođa Hoffe bila je sekretaricom Maxa Broda, bliskog Kafkina prijatelja. Upravo je njemu 1924. godine, nedugo prije nego što će umrijeti, Kafka povjerio svoju arhivu s nalogom da se ona – uništi. No, Brod ga nije poslušao te je umjesto da ih uništi Kafkine rukopise objavio, pa su tako svjetlo dana ugledali romani “Proces”, “Dvorac” i “Amerika”. Kafkin je prijatelj i nakon toga sačuvao njegovu arhivu ponijevši je sa sobom u Tel Aviv nakon što su nacisti okupirali Prag 1939. godine. Međutim, Max Brod umro je bez djece 1968. godine ostavivši arhivu svojoj tajnici s uputom da je donira nekoj javnoj instituciji.
Ako to Hoffeova ne učini za života, onda to mora učiniti oporučno. Prva je na popisu bila upravo izraelska Nacionalna knjižnica, no Esther Hoffe mogla je i samostalno o tome odlučiti. Ona nije učinila ništa od toga pa je došla u spor s državom, koja se pobojala da bi Brodova tajnica kolekciju mogla i rasprodati. Ipak, presuda da Hoffeova prepusti arhivu nije donesena, no dobila je obvezu da to napravi oporučno. Nije bilo odluke ni o zabrani prodaje pa je tako original “Procesa” prodan za dva milijuna dolara 1988. godine. I to Muzeju moderne literature u Marbachu, kojoj je Hoffe namjerila prodati ostatak. Nije se ostvarilo nakon prigovora Izraelaca., no Hoffeova je dio već bila prodala na aukcijama.
Njemački ili izraelski autor?
Nijemci su nastupili tvrdnjom kako je Kafka ipak njemački pisac iako nikada nije bio njemačkim građaninom. Saga nije prestala ni njezinom smrću 2007. godine kada arhiva dolazi u ruke njezinih kćeri Eve i Ruth, koje su se također namjerile arhivu prodati. Ponovno slučaj dolazi na sud.
Najprije je sud u Izraelu presudio da se ono što od arhive nije objavljeno mora objaviti, a onda, nakon osam godina sudovanja, Vrhovni je sud Izraela presudio da arhiva mora otići u Nacionalnu knjižnicu, a s presudom suda u Švicarskoj i onaj dio koji je ostao u sefovima tamošnje banke mora se spojiti s ostatkom dokumentacije. Očekuje se da će u Izrael stići za oko mjesec dana.
Drug novinar, jel bila sekretarica ili tajnica? Vama još uvijek duša u centralnom komitetu, probajte shvatiti da je ovo Hrvatska i da se govori hrvatskim jezikom. Srbijanski morete govoriti doma, sa članovima vaše obitelji.