Bastion, bastion, bastion, poviknuo je nekoliko puta tu još nepoznatu riječ dječak koji je s roditeljima u subotu obilazio karlovački bastion koji nosi ime svetoga Josipa. Zapamtit će on dobro što je bastion, s vremenom će naučiti mnogo više o gradu koji je izgrađen u obliku šesterokutne pravilne zvijezde. Naučit će sve zbog čega se uopće gradio vojni grad u obliku Zvijezde, čije su vojske odbilijali zašiljeni bastioni i zemljane palisade, kako je Karlovac živio sa svojim utvrdama i mijenjao se s godinama. Sve do danas.
Blagdan svetoga Josipa izabrala je Nacionalna udruga za fortifikacije za prvi izlet u prirodu i obilazak vojnih objekata lociranih na istočnom bastionu Karlovca. I za upoznavanje javnosti s najsačuvanijim dijelom Zvijezde kao najljepšega renesansnoga spomenika u nas. Mnogi su se začudili da ime sveca nosi vojni objekt. Da ne bude zabune, ime sveca upisano je i isčitano na starim kartama.
- Od 1752. godine istočni bastion Karlovca nosi ime sv. Josipa, koji mu je i svetac zaštitnik. Od tada branitelji ovog bastiona, u neprekinutom nizu godina slavili su svog zaštitnika, a on im je uzvraćao zaštitu blizu puna dva stoljeća. Bastion je napravljen 1579. godine, a sve do prošle jeseni (2010.) bio je u neprekinutom vojnom vlasništvu čak 431 godinu. Prestankom vojnog čuvanja počela je vandalizacija po zgradama na njemu. Zato danas želimo vratiti važnu zaštitu ovom mjestu. Mjestu koje je, zbog duge vojne upotrebe najsačuvanije prošlo kroz mijene povijesti, rekao nam je Stjepan Lončarić, voditelj Nacionalne udruge za fortifikacije, stručnjak koji ima sjajno iskustvo s obnovom Tvrđe u Slavonskom Brodu.
Baš zbog činjenice što je to vojni objekt, ovi su vrijedni dijelovi grada malo poznati ne samo građanima, nego i širokoj javnosti. Stoga stalna priloge o Karlovcu i vrijednim arhitektonskim znamenitostima redovito ima i arhitekt Boris Morsan na lokalnoj televiziji.
Karlovac je dugo bio središte hrvatske Vojne granice, a s bastiona sv. Josipa može se najbolje vidjeti krajolik prema Uni.. Stoga je, prema riječima Stjepana Lončarića, bez velikih ulaganja uz postojeću skladišnu zgradu i garaže, moguće dati novu namjenu bastionu. To može biti mjesto hodočašća, za šetnje i turizam, kao i za kulturna događanja, ugostiteljstvo. Sve to može oživjeti ovaj zamrli dio grada u najbolje očuvanom prirodnom okviru. Utvrdbeni pojas postat će pojas kontakata. To se s vrmenom može prenijeti na prostor Hrvatske Vojne Granice. Sveti Josip zaštitnik je siročadi, nemočnih i radnika, povijesni je zaštitnik i grada Karlovca, Hrvatske Vojske, i nacionalno mu je svetište u Karlovcu. Tim više stoji koliko je upravo ova utvrda, ovaj bastion - simbol grada, podsjeća Stjepan Lončarić.
Prvo okupljanje na bastionu tako su prvo odradili Streličarski klub Dubovac, udruga Povijesna postrojba Karlovački počasni vod ZNG 91, Udruga dragovoljaca i veterana domovinskog rata RH, Nacionalna Udruga za Fortifikacije, udruga Studio 23, udruga Božur, Centar za civilne inicijative, Društvo arhitekata i građevinara Karlovca, udruga Avadhuta, udruga Orfeus, Društvo Karlovčana iz Zagreba, vlasnici vojih oltimera Lučko '91 i predstavnici župe Presvetoga Trojstva na čelu sa župnikom i gvardijanom Franjom Tomaševićem.
