Započeo je Svjetski festival animiranog filma – Animafest Zagreb koji će od 6. do 11. lipnja proslaviti pola stoljeća postojanja. Među više od 350 autora koji će tim povodom doći u Zagreb posebno se ističu osvajači Oscara Michael Dudok de Wit i Joan Gratz, za Oscar nominirani Paul Driessen, Michaela Pavlátová i Joanna Quinn te estonske legende animacije Priit i Olga Pärn.
Nije to prvi put da velika imena svjetske animacije dolaze na Animafest, baš naprotiv. Od prvog izdanja 1972. godine, pokrenutog na valu međunarodnih uspjeha Zagrebačke škole crtanog filma, Animafest je animatorima značio ono što Venecija ili Cannes znače u svijetu igranog filma. Do danas je ostao naš jedini filmski festival A-kategorije, čiji pobjednici izravno konkuriraju za nagrade EFA i Oscar.
– U kontekstu društveno-političkih događanja Animafest se pojavio u politički iznimno pregnantno doba. Kao što poznato, ljeto 1972. u socijalističkoj Jugoslaviji bilo je dosta napeto jer je SFRJ prolazila kroz jednu od najturbulentnijih faza u svojoj povijesti. Nakon studentskih pokreta 1968., nacionalno senzibiliziranje u Hrvatskoj, a onda i smjena rukovodstava SR Hrvatske krajem 1971. ostavila je je dugotrajne posljedice. No, tada, početkom 1972. za vrijeme obračunavanja s onima koji su do tada podržavali glavnu liniju CK SKH na čelu sa Savkom Dabčević Kučar i Mikom Tripalom, onda kada su pupoljci "proljećara" uredno potkresani, u Zagrebu je vladala prilično dešperatna atmosfera. U strahu od mnogih smjena i zatvora, građanskog rata i ruske intervencije koja bi Jugoslaviju opet stavila pod Rusku "čizmu", trebalo je, dakle, pronaći neki novi koncept. Bila je to, ukratko, i generacijska smjena rigidnih politika "stare škole" naspram predstavnika novih, liberalnijih i modernijih stremljenja koji su, unatoč ozbiljnim obračunima, otvarali vrata novog kreativnog procvata u svim sferama, pa tako i na filmu – rekla nam je producentica Animafesta Paola Orlić.
Ona ističe kako je Zagrebačka škola crtanog filma bila jedini istinski svjetski verificiran i relevantan proizvod koji je ikad iznjedrila hrvatska kinematografija nakon Vukotićeva Oscara, pa je i od produkcijske kuće Jadran film učinila najvećeg filmskog izvoznika iz SFRJ.
– To su činjenice koje su dovele do toga da je na zasjedanju Međunarodne asocijacije animiranog filma u Londonu 1969. izglasana odluka da se 1972. u Zagrebu lansira Svjetski festival animiranog filma, kao posebno mjesto na karti svijeta na kojoj će na jednom festivalu moći sjediti predstavnici dva politička bloka i na kojem će u istom žiriju moći sjediti, primjerice, jedan Amerikanac i jedan Rus i razmjenjivati svoja mišljenja. Zar nije to sjajno? A znate kako su onda, a nerijetko to i danas političari misle kad se spomenu animirani filmovi? "Ma to su samo crtići!" A ta je animacija, osim nedvojbene umjetničke vrijednosti u smislu likovnosti, fantastičan medij da se ispod mnogih radara progovara kritički o svemu i svačemu – objašnjava Paola Orlić.
I ove godine filmovi koji dolaze na Animafest itekako se odvažno bave ne samo aktualnom političkom i društvenom zbiljom, nego i povijesnim događajima oko kojih se u brojnim zemljama i danas lome koplja.
Za Oscar nominirana dobitnica Zlatnog medvjeda i Annecyjeva Kristala, češka redateljica Michaela Pavlátová u Zagrebu će tako predstaviti film "Maad, moje sunce", slobodniju adaptaciju romana "Frišta" Petre Procházkove temeljenog na ženskom iskustvu života u Afganistanu.
Veliku pažnju izazvat će i ogromna zvijezda animea, za Oscar nominirani redatelj Mamoru Hosoda. U Zagreb nam donosi "Belle", problemski pogled na društvene mreže i virtualnu stvarnost kojim je u Cannesu zaslužio 14-minutne stajaće ovacije. Njegov film govori o povučenoj i tužnoj tinejdžerki koja u virtualnom svijetu postaje pjevačka zvijezda.
Ako ga je netko propustio na ZagrebDoxu, fascinantan pogled na komunističku povijest svoje zemlje priredio je pak cijenjeni poljski dokumentarist Tomasz Wolski, čiji film "1970" pripovijeda o velikim narodnim protestima, ali iz perspektive ugnjetavača. Njegova stop-animacija temeljena je na arhivskim snimkama telefonskih razgovora vrha Komunističke partije!
Odraslima u osamdesetima zanimljiv će biti i grčki film "Čuvari vječnosti" redatelja Aristotelisa Maragkosa, nastao animiranim remiksanjem kadrova iz kultne miniserije "Langolijeri", nastale prema romanu Stephena Kinga.
A to je samo jedan posto od ukupno četiristotinjak naslova kojima Animafest još jednom dokazuje da je na vrhu svjetskoga filma. Sretan mu rođendan i vidimo se u kinu!
