Bruno Milić

Objavljena knjiga o 25 stoljeća urbane kulture na tlu Hrvatske

Grgo Jelavic/Pixsell
06.05.2021.
u 11:55

Knjiga "Dvadeset pet stoljeća urbane kulture na tlu Hrvatske" arhitekta i urbanista Brune Milića, objavljena u suradnji Arhitektonskoga fakulteta u Zagrebu i izdavačke kuće UPI2M BOOKS, sažima temu razvoja gradova i naselja na hrvatskom tlu u kontinuitetu od prethistorije do danas.

Knjiga je rezultat pola stoljeća dugoga Milićeva bavljenja temom grada - od prikupljanja građe i istraživanja hrvatskoga gradograditeljstva, posebice u kontekstu društveno-političkih i europskih prilika, do planerskih i projektantskih urbanističko-arhitektonskih zahvata u povijesnim gradovima, priopćila je u srijedu izdavačka kuća UPI2M BOOKS.

Autor sažima i objedinjuje na jednom mjestu temu razvoja gradova i naselja na hrvatskom tlu u kontinuitetu, od prethistorije do 21. stoljeća. Istaknuto je kako takav cjelovit prikaz urbanističkog razvoja grada u Hrvatskoj u nas do sada nije rađen pa ovo pionirsko djelo utire put u daljnje sinteze i preglede urbanističkog razvoja hrvatskih gradova, kao i značenje tih gradova u cjelokupnosti urbanističke misli europske gradogradnje.

Kao posebice vrijedan prinos naveden je prikaz urbanističkog razvoja gradova i turističkih naselja tijekom druge polovice 20. stoljeća što predstavlja prvi pokušaj sinteze i pregleda prepoznatljivih urbanističkih ostvarenja posljednjih nekoliko stoljeća. Također, prvi je to veći pregled koji spaja jadransku i kontinentalnu Hrvatsku što je, istaknuto je, nažalost trajna aporija ukupne hrvatske povijesti umjetnosti i kulture.

Knjiga je pisana jednostavno i čitko, donosi bogati ilustracijski materijal (uvršteno je oko 800 slika) i ukazuje na svu raznolikost, unikatnost, brojnost, europsku prepoznatljivost i vrsnoću hrvatskih povijesnih gradova.

Poruka izdavača je da je riječ o monografiji koja nas obvezuje da s osobitom pozornošću i senzibilitetom zadiremo u postojeća gradska tkiva te da njegujemo i nadalje naslijeđenu visoku razinu urbane kulture i urbanističkoga promišljanja.

Istaknuto je kako je to djelo koje ukazuje na trajnost i neprekidnost urbane kulture na tlu Hrvatske te predstavlja veliku nacionalnu vrijednost dajući Hrvatskoj međunarodnu prepoznatljivost i u području gradogradnje.

Milićeva knjiga od nezaobilazne je važnosti, ne samo za studente arhitekture kojima je primarno namijenjena kao sveučilišni udžbenik, već i za druge znanstvene discipline, poput povijesti umjetnosti, opće povijesti, arheologije, sociologije, urbane geografije, građevinarstva i geodezije te, napose, za stručnjake u domeni arhitekture, urbanizma, prostornoga i krajobraznog planiranja, koji se u praksi često susreću s nedovoljno valoriziranim, pa i nepoznatim slojevima naše urbane baštine.

Knjiga ima 15 poglavlja - Predgovor, Prapovijesna i protopovijesna poleogeneza, Grčko-Rimska urbana baština u arheološkom sloju, Razgradnja antičkog i stvaranje srednjovjekovnoga grada na antičkoj osnovi, Rana srednjovjekovna urbanizacija, Kraljevski slobodni gradovi, Apogej srednjovjekovnoga grada, Vječni mali gradovi Istre i Kvarnera Na pragu novoga doba, Jadranski gradovi u ratnom okruženju - Ars fortificatoria, Dva stoljeća na braniku Europe, Croatia rediviva - dva stoljeća obnove, Devetnaesto stoljeće - Doba prosvjetiteljstva i općeg napretka, Dvadeseto stoljeće - Doba eksplozivnog rasta i razvoja, Turistička urbanizacija na Jadranu, Na pragu XXI. stoljeća. - Epilog - Vukovar  te Pogovor.

Recenzenti su Sonja Jurković, Snješka Knežević, Mladen Obad Šćitaroci, urednica Ariana Štulhofer autor predgovora Zlatko Karač, pogovora Lada Milić Demarin, a oblikovanje i prijelom potpisuje Saša Stubičar.

Bruno Milić (Rijeka 1917. - Zagreb, 2009.) bio je redoviti profesor i professor emeritus na Katedri za urbanizam Arhitektonskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Diplomirao je na Arhitektonskom odjelu Tehničkoga fakulteta u Zagrebu 1942. Od 1957. do 1958. pohađao je poslijediplomski studij iz urbanizma na Urbanističkom institutu Sveučilišta Sorbonne u Francuskoj. Habilitirao je 1961. radom ”Urbanistička i arhitektonska obnova Zadra", a disertaciju "Prostorna kvantifikacija visokoškolskih nastavnih i znanstvenih ustanova" obranio 1980. Od 1950. bio je zaposlen na Katedri za urbanizam, Arhitektonskog odjela Tehničkoga fakulteta u Zagrebu gdje je bio nositelj mnogih kolegija, a od 1972. do 1974. bio je i dekan toga fakulteta.

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije