Lanjsko istraživanje koje se kontinuirano provodi uoči hrvatske Noći knjige, provedeno na uzorku od tisuću sudionika reprezentativnih po dobi, spolu i regiji metodologijom osobnog intervjuiranja u kućanstvima, pokazalo je da je u posljednjih godinu dana samo 42 posto naših građana starijih od 16 godina pročitalo jednu knjigu.
Poražavajući rezultat, tim više znamo li da upravo ti ljudi odgajaju, odnosno ne odgajaju nove čitače pa u eri digitala papir kao da izlazi iz mode. No ništa ne može zamijeniti knjigu, a na odgoju nove kulturne publike, kako čitalačke tako i one koja konzumira kazalište, koncerte, odlazak u muzeje i na izložbe, ozbiljno treba raditi.
Shvatilo je to i naše Ministarstvo kulture i medija koje raznim akcijama potiče čitanje pa je ona najnovija, hvalevrijedna, upravo namijenjena najmanjima. U suradnji s Ministarstvom zdravstva, uz podršku Hrvatskog društva za preventivnu i socijalnu i pedijatriju te Hrvatskog pedijatrijskog društva, razvili su nacionalni program poticanja čitanja za djecu od najranije dobi, naslovljen "Rođeni za čitanje".
Naime, na redovitim sistematskim pregledima u sklopu programa pedijatri će roditelje/skrbnike uputiti u važnost čitanja djetetu te im darovati slikovnicu prilagođenu djetetovoj dobi, i to od navršenih šest mjeseci pa sve do polaska u školu. Pedijatri će tako postati inicijalni poticatelji ranog čitanja, a roditelji/skrbnici, ako poruka dolazi od pedijatara, možda će ozbiljnije shvatiti koliko je čitanje i pripovijedanje važno za djetetov kognitivni, emocionalni i socijalni razvoj. Ministarstvo kulture i medija tiskat će i dostaviti u 249 pedijatrijske ordinacije u Hrvatskoj slikovnice za svako dijete, ukupno četiri slikovnice do djetetova polaska u školu.
I u Nacrtu Nacionalnog plana razvoja kulture i medija, koje je Ministarstvo proteklog tjedna dalo na javnu raspravu, a u kojem je predviđeno da država do 2027. planira uložiti više od milijardu eura u kulturu, dobar dio sredstava namijenjen je upravo razvoju publike. Nadajmo se i one dječje, a za što odličan primjer svima nama dolazi iz Engleske, točnije Londona, u kojem je upravo otvoren Young V&A, muzej namijenjen isključivo djeci do 14 godina.
Prvi takav u svijetu, i to besplatan! Naime, kad je tim koji je razvio ideju Young V&A pitao djecu što misle o muzejima, odgovor je uglavnom bio: "Dosadni su!" Stoga su upregnuli mozgove, uskladili ideje, istražili sve vrste inovacija i s ciljem da izbjegnu dosadu i promjene percepciju djece o muzejima kao uštogljenim ustanovama stvorili, kažu, "najradosniji muzej na svijetu". Ideju su razvijali tri godine, u nju je uloženo 13 milijuna funti, a prije pokretanja procesa savjetovali su se s više od 22.000 djece, roditelja, skrbnika, odgojitelja i stručnjaka.
Prostor je podijeljen u tri galerije, svaka je namijenjena određenoj dobnoj skupini, a uz interaktivne punktove izložena su i djeci zanimljiva umjetnička djela iz goleme zbirke matičnog muzeja od 2,8 milijuna umjetnina. Time je ujedno postavljen i novi presedan za dječje muzeje u svijetu, koji su do sada uglavnom bili tematski i interaktivni. Novi Young V&A također je sve to, ali nije samo edukativni centar za igru, već ima i autoritet muzeja, no lišena strogoće koja je osnovni neprijatelj kreativnosti i interesa za kulturu.
Na dobrom tragu privlačenja klinaca na svoje izložbe je i bečki Belvedere, koji je u povodu svoje 300. godišnjice razvio besplatnu igru o povijesti palače dostupnu korištenjem galerijske mreže koja pokriva njezine barokne vrtove. Pod motom nove tehnologije za novu publiku i stare vrijednosti kod djece tako stvaraju osjećaj ugode pri dolasku u tu povijesnu instituciju.
To su samo najsvježiji primjeri europskih susjeda koji lako mogu biti savjeti pa valja razmisliti i o mogućnosti njihova barem parcijalnog prihvaćanja.
