Čini se da je bilo jučer, a prošlo je već trideset godina. Jakov Bilić, intendant HNK Šibenik, dok razgovaramo o predstavi s kojom je u subotu zatvoren poznati Međunarodni dječji festival u Šibeniku kaže:
– Ma kada danas nakon toliko vremena razgovarate s ljudima, svi točno znaju gdje su bili kada su čuli tu strašnu vijest.
Bila je to vijest o prometnoj nesreću u kojoj je 7. lipnja 1993. godine stradao košarkaški Mozart, šibenski "mali" – Dražen Petrović. I baš ove godine, kada se obilježava trideseta godišnjica njegove smrti, pokazalo se da je on velika, ne samo sportska već i umjetnička inspiracija. Tako je nedavno u Šibeniku premijerno prikazan dokumentarni film ''Naš mali'' redateljice Ivane Guberine, a najavljeno je i snimanje igranog filma o njegovu životu.
Redateljica dokumentarnog filma "Naš mali" ističe kako je snimila toliko materijala da je mogla iz njega napraviti i nekoliko filmova te kako je ozbiljan posao bilo iz tog obilja odabrati 52 minute. U tom dokumentarcu su brojni sugovornici koji su svjedoci Draženova vremena, a poseban dio filma posvećen i navijačima Šibenke koji su dali posebnu emociju, jer svi oni pričaju kao da je Dražen još uvijek među nama.
Snimanje igranog filma o Draženu, za koji je svojedobno bio zainteresiran i svjetski poznati producent Pete Radović, trebalo bi početi u rujnu, jer plan je da se njegova premijera održi 22. listopada 2024. godine, na dan kada bi Dražen Petrović, da je živ, napunio 60 godina. Iza ovog važnog projekta stoje scenarist Ivan Turković-Krnjak i producenti Ljubo Zdjelarević i Ivor Šiber, a još 2021. godine ekipi se, kao redatelj, pridružio Danilo Šerbedžija. U lipnju ove godine oni su objavili kako je završena potraga za glumcem koji će tumačiti glavnu ulogu i kako će Dražena Petrovića glumiti Domagoj Nižić. Mladi glumac iz Ljubuškog ima samo 25 godina, završenu glumačku akademiju, ali i prošlost profesionalnog sportaša, jer je igrao odbojku.
I u tom obilju priča na temu Dražena Petrovića, njegova života i sportske slave, možda je najvažnija ona koja dolazi iz njegova rodnog Šibenika, predstava "Dražen" kojom se u subotu zatvorio poznati dječji festival, a koja će nekim novim klincima ispričati priču o Draženu. Bit će to priča o njegovu djetinjstvu i tinejdžerskim godinama, priča o prvoj košarkaškoj lopti, o prvom promašenom košu, prvom pogotku, baš kao i o prvom poljupcu.
– Došlo je vrijeme da današnja djeca upoznaju Draženov život jer iz načina na koji je on krenuo s betonskog igrališta u Šibeniku i stigao na vrh košarkaškog svijeta zaista mogu mnogo toga naučiti. Baš kao što je to rekla moja kolegica, priča o Draženu zapravo je lektira života, poučna na sve one načine koji se ne mogu naći u knjigama ni na ekranima mobitela i kompjutora – govori Jakov Bilić.
Ideja o ovoj predstavi u šibenskom kazalištu postoji još od 2019. godine, ali se u njezinu realizaciju umiješala pandemija koronavirusa. Danas se čini da je sama sudbina željela da se njezina premijera poklopi s tridesetom godišnjicom Draženove smrti. Predstava "Dražen" nastaje u koprodukciji HNK Šibenik i zagrebačkog dječjeg kazališta Trešnja, a za razliku od sličnih festivalskih suradnji koje uobičajeno dožive tek nekoliko izvedbi, njezin život i trajanje će biti sasvim drugačiji.
Naime, nakon premijere u Šibeniku, slijedi i ona zagrebačka. Nju ćemo u Kazalištu Trešnja vidjeti na Draženov rođendan, 22. listopada, a nakon toga će se zapravo paralelno igrati u dvije alternacije, kao šibenska i zagrebačka predstava, jer upravo tako će je vidjeti djeca i tinejdžeri diljem Hrvatske, a autorski tim nada se da će se za nju tražiti karta više od Iloka do Prevlake. Za Jakova Bilića mnogo je simbolike u toj šibensko-zagrebačkoj kazališnoj vezi, jer i ona na neki način slijedi Draženov put od Šibenke do Cibone, ali je i puna emocija s kojima je upravo Dražen Petrović spojio (a spaja i danas) jug i sjever Hrvatske.
Ujedno, ova je koprodukcija prva suradnja HNK Šibenik s nekim dječjim kazalištem.
– Uvjeren sam da će na ovu predstavu djedovi dovoditi svoje unuke, majke i očevi svoju djecu, jer Dražen je na mnoge načine bio dio naših života i baš zbog toga znamo koliko toga može naučiti današnju djecu, ističe Bilić, koji kroz cijeli naš razgovor inzistira na jakom pedagoškom kontekstu ove priče:
– Čini mi se da smo došli do trenutka u kojem trebamo "resetirati" odgoj i obrazovanje naše djece, a priča o Draženu za to je kao stvorena. To nije svjetonazorska priča, već ona s kojom se može poistovjetiti svako dijete, svaki mlad čovjek. To je priča o tome kako se vlastitim ozbiljnim i predanim radom, kroz znoj i suze, dolazi do uspjeha. Baš to je važna lekcija koju nas Dražen i danas uči, a koja se čini posebno važna u našem svijetu pomiješanih i izgubljenih životnih vrijednosti – poručuje Bilić.
Ono što će svakako biti zanimljivo i svima koji su rasli uz Dražena i onima koji su pratili njegove sportske uspjehe činjenica je da upravo ova predstava donosi mnogo nepoznatih detalja iz njegova djetinjstva. Upravo na tome je inzistirala Draženova obitelj, mama Biserka i brat Aleksandar, koji su se izuzetno angažirali u nastajanju ove predstave, jer nisu željeli da se po tko zna koji put ponavljaju opće poznate činjenice o Draženu.
O tome je na press-konferenciji u Šibeniku, na kojoj je javnosti predstavljena predstava, govorio redatelj Paško Vukasović, koji je uz dramaturginju Ivanu Vuković i autor teksta za ovu predstavu:
– Mislim da je poveznica kulture i sporta koju smo postigli kroz Dražena prekrasna, jer na ovaj način na temelju kulture držimo naše sportske heroje na životu. Želim naglasiti kako je predstava nastala prema motivima stvarnih događaja i osoba iz kasnog djetinjstva i adolescentskog doba našeg najboljeg košarkaša i iznosi neke nove detalje i manje poznate detalje o njegovu životu. Svaka od scena u predstavi utemeljena je u stvarnosti, ali istovremeno ima i svoju pozadinsku priču i povijesnu istinu. To je bila naša podloga u kreiranju ove predstave i zbog toga sam dužan od srca zahvaliti obitelji Petrović, ali i Draženovu najboljem prijatelju iz djetinjstva Nevenu Spahiji na suradnji i iscrpnim intervjuima i informacijama po kojima je nastalo tkivo ove predstave. Radnja predstave počinje u doba Draženovih prvih satova gitare u glazbenoj školi i prvih ulazaka u košarkašku dvoranu, kamo ga je odveo stariji brat, a završava legendarnim košem kojim je Dražen sa Šibenkom osvojio prvenstvo bivše države. Kroz protok vremena, gledatelji upoznaju dječaka koji je na početku loš u sviranju gitare, loš u košarci, a ne snalazi se najbolje ni s curama. Upravo takav dječak, u kojem se lako može prepoznati baš svaki dječak iz publike, svojim radom i upornošću postiže najveće rezultate. I to je ključna poruka ove priče: u životu, u bilo čemu, bilo da se radi o glazbi, matematici, sportu ili učenju jezika... do rezultata se dolazi isključivo upornošću. I velikim radom.
Uz Paška Vukasovića i Ivanu Vuković autorsku ekipu predstave čine i: asistentica redatelja Hana Zrnčić Dim, scenografi Libreta Mišan i Frane Celić, kostimografiji Sara Lovrić Caparin i Tina Spahija, oblikovatelj rasvjete Ivan Štrok i skladatelji Karlo Mrkša i Filip Triplat.
A u petak na Ljetnoj pozornici, neposredno uz šibensku katedralu, u "kožu" Dražena Petrovića uskočio je Toni Kukuljica, mladi glumac kojeg smo u kazališnoj sezoni koja završava gledali na sceni Satiričnog kazališta Kerempuh u predstavi "Posljednji Čehov i Hrvatskoj". Bila je to ispitna predstava ADU, klase Dore Ruždjak Podolski, u kojoj su Kukuljica i svi njegovi kolege pokazali nevjerojatan scenski potencijal Čehovljevih humoreski, ali i najavili da su nova glumačka generacija na koju treba ozbiljno računati, što dokazuje i ova Tonije uloga.
Sam Toni je na već spomenutoj press-konferenciji na kojoj je predstavljena predstava rekao:
– Iznimna mi je čast igrati ulogu Dražena Petrovića u predstavi na Međunarodnog dječjem festivalu u Šibeniku, jer mislim da je Dražen svima u ovom gradu od velike važnosti. Mislim da je bitno da djeca što prije vide kako se trudom i željom mogu postići velike stvari i veliki rezultati i to u bilo kojem segmentu života.
Uz njega su na sceni bili i: Matija Čigir, Silvio Mumelaš, Daria Knez Rukavina, Krunoslav Klabučar, Kruno Bakota, Tvrtko Jurić, Dubravka Lelas/Ana Perković, Lucija Rukavina, Luka Bulović, Janja Aja Avdagić.
