Do 2. srpnja u Francuskom institutu u Preradovićevoj ulici u Zagrebu ljubitelji stripa mogu razgledati promotivnu izložbu strip-albuma Komikaze#18. U sklopu godine stripa 2020., time se odaje počast hrvatskom kolektivu Komikaze čija je u Institutu izložena publikacija početkom godine osvojila nagradu za najbolji alternativni strip na festivalu u Angoulêmeu koji nagrađuje najbolju svjetsku alternativnu produkciju fanzina i stripa.
Zvjezdani početak godine zatamnili su pandemija i potres. Pandemija je zamrznula kulturu, a u potresu oštećen je i radni prostor Komikaza, no kako kaže Ivana Armanini, Komikazina pokretačica i urednica, nema predaje. Nikad.
Interes za strip raste
– Broj posjeta našoj stranici je skočio što pokazuje da interes itekako postoji i da su ljudi za vrijeme korone čitali i čitaju stripove puno više nego prije. Virus je stalno tu, cjepiva nema i ova “nova” situacija nije iznenađenje. Programi se s novim valom korone ponovno otkazuju. Poslije Francuskog instituta naša je izložba trebala ići na gostovanje u Šibenik, no to je sada upitno. Dakle, fokus se vraća na internetske aktivnosti. Muž, ja i psić sve smo više na selu i nastavljamo radno – kaže Armanini, čije riječi potvrđuje i novo Komikazino posebno izdanje stripova i ilustracija Covix-C19 nastalo za vrijeme karantene na temu COVID-19.
Stripovski odgovor na doživljaj virusa dalo je 11 autorica i autora, domaćih i stranih, izdanje je dostupno online, a potkraj godine, u studenome, bit će tiskano u novom Komikaze-albumu broj 19.
Tako je francuska crtačica stripova i animatorica Anouk Ricard, koja pod pseudonimom Frouky i pjeva i svira, u sklopu Covixa zaigrala na temu usamljenosti unutar koje je usamljen i sam koronavirus koji tužno čuči unutar sekreta usamljenog bolesnika. Njemačka autorica Lina Ehrentraut, inače četvrtina kolektiva Squash koji radi zinove i izložbe, utjehu je našla u druženju s duhovima koji odlično miksaju koktele, vrsni su partneri za razgovor pa i za vođenje ljubavi. Milan Trenc svoje je prosvjednike za pravdu pod maskama smjestio na šahovnicu s obilježenim dvometarskim razmacima, a Vedran Štimac, koji svakom svojom ilustracijom želi angažiranu priču koja društvene fenomene i probleme dovodi u javni diskurs, posegnuo je za Marxom čiji rad smatra relevantnijim no ikad, sada u vrijeme pucanja čahure kapitalizma i urušavanja početne pandemijske teze da smo pred COVID-19 svi jednaki. I Armanini je, naravno, pridonijela izdanju svojim apsurdističkim humorom ocrtanim njoj svojstvenim art brut stilom.
U pitanju je sjajna stvar, važna za autorski strip, a ujedno i za održavanje njegova kontinuiteta u web-formi jer kako stvari stoje, festivali će opet na čekanje. Manje lijepa strana hvalevrijednog rada tog kolektiva je da ni Komikaze nisu pošteđeni financijskih problema s kojima se suočila cijela nezavisna scena. Mjere Vlade su im, kaže Armanini, osigurale golo preživljavanje, pomoć od 2000 kuna njoj kao samostalnoj umjetnici od Ministartsva kulture, ali je uplaćen i dio sredstava za programe pa web-aktivnosti evidentno teku neometano. Štoviše, umnožavaju se. Zajednička europska politika ne postoji pa je svaka država sama prema svojim mogućnostima i razumijevanju kulture rješavala problem zbog novonastale situacije, a kako Komikaze surađuju s inozemnim umjetnicima, Armanini je dobro upućena u rješenja koja je za svoju kulturu povukla, recimo, vlada Njemačke.
Internet je teško monetizirati
– U Njemačkoj je svaki umjetnik isti tjedan dobio na račun 5000 eura, u Hrvatskoj je 6000 kuna odvojeno za samostalne umjetnike koji nisu “dovoljno zaradili” u 2019. godini i dvostruko toliko za samostalne koji jesu i nezavisne umjetnike. Naše Ministarstvo kulture odlučilo je djelovati po tržišnim kriterijima. A tržište stripa je malo, autorskog stripa pogotovo. Komikaze su i nakon 18 godina jedini časopis za autorski strip u regiji, a ukinuta nam je pomoć Ministarstva već četvrtu godinu. Knjižare se zatvaraju, časopisi gase, izdavaštvo i disitributerske mreže su krhki. Nezavisna scena je žilava, ali ovisna je o događanjima. S epidemiološkim mjerama sve se preselilo na internet, koji ne možemo monetizirati – govori Armanini pa zaključuje:
– Jasno je da će kriza potrajati i jasno je da će države reagirati prema svojim shvaćanjima kulture. U nekim zemljama prihvaćaju činjenicu da se svaki euro uložen u kulturu vraća trostruko. Hrvatska će zbog ovisnosti o prihodima od turizma biti sigurno pogođena više nego druge zemlje, ali vidjet ćemo kakav će odnos prema kulturi imati vlast poslije izbora, pogotovo prema nezavisnoj kulturi.
