"Već godinu i pol dana borimo se s neizvjesnošću koju nam je donio covid-19, ovo je naše drugo pandemijsko izdanje, ali na našu sreću prvo izdanje s novom vlašću", rekao je na otvorenju direktor ZFF-a Boris T. Matić.
Podsjetio je kako su prošle godine online izdanje festivala otvarali pred praznom dvoranom kina Tuškanac, no bez obzira na to što su se morali preseliti na male ekrane, reakcija i interes publike nisu nedostajali, u velikom su broju pogledali njihov program, no "to nije to" je festival znači slavlje i podrazumijeva zajedničko gledanje filmova u mraku kino dvorana.
Matić je najavio kao nikad dosad pobjedničku selekciju sa svjetskih A festivala, Cannesa, Berlina, Sundanceau, Karlovih Vari, Sarajeva, a filmovi se bave, među ostalim, zabranom pobačaja, homoseksualizmom, neki ulaze u svijet znanstvene fantastike, a tu je i dalje aktualna tema imigranata.
"Danas je Europski dan art-kina i zaista se moramo prisjetiti kina Europa koje je, na žalost, zatvoreno, no nadamo se da će dogodine, ne samo ZFF-u, nego i dvadesetak drugih filmskih festivala i manifestacija ponovno imati svoj dom i krov nad glavom u Varšavskoj, 3, u kinu Europa", istaknuo je.
Izvršni direktor Hrvoje Laurenta podsjetio je da je ZFF u Kinu SC počeo svoj život 2003. godine kao u to doba jedini međunarodni filmski festival u Zagrebu, najavivši projekcije rekordna 134 filma u nizu programa i bogati program ovogodišnje Industrije, s predavanjima i radionicama.
Luka Korlaet, zamjenik zagrebačkog gradonačelnika, rekao je da svatko tko se nečim bavi kontinuirano 19 godina zaslužuje priznanje, a osobito netko tko se bavi nečim ovako ozbijnim i na tako ozbiljan način u nestalnim okolnostima, s takvim posvećenjem i i visokim ishodom.
"Zagreb Film Festival odavno je utkan u kulturnu mapu našeg grada i vjerujem da puno znači generacijama filmaša i filmofila. I ja sam jedan od njih, pohodio sam sva izdanja festivala i otkrio autore kao što su Sofia Coppola, Steve McQueen i Andrej Zvjagincev", rekao je.
To su, naglasio je Korlaet, filmovi koji nisu za jednokratnu upotrebu, ostaju u memoriji i srcima dugo, ali mijenjaju DNK promatrača.
U okviru otvorenja Hrvatska udruga producenata tradicionalno je dodijelila Nagradu Albert Kapović - ravnopravno Ivani Ivišić i Danijelu Peku koji su, rekla je Sanja Ravlić u ime udruge, oboje svaki na svoj način doprinijeli, doprinose i doprinosit će boljitku hrvatskog filma i audiovizualnih djelatnosti.
Kao utemeljiteljica i dugogodišnja prva voditeljica Odjela za promociju i plasman Hrvatskog audiovizualnog centra, Ivana Ivišić postavila je temelje uspješne promocije i plasmana hrvatskog filma i hrvatskih filmskih djelatnika na međunarodnim filmskim festivalima i profesionalnim platformama.
Iza Danijela Peka su najveći ovogodišnji međunarodni festivalski uspjesi jednog hrvatskog filma, prestižna nagrada Zlatna kamera za najbolji debitantski film na festivalu u Cannesu, za film "Murina" Antonete Alamat Kusijanović.
Zahvalivši na nagradama, Ivana Ivišić putem video-poruke, a Daniel Pek uživo, istaknuli su, među ostalim, kako im je osobito drago što su dobili nagradu koja čuva uspomenu na Alberta Kapovića, čovjeka koji je uvelike doprinio njihovoj djelatnosti i promijenio način na koji se rade filmove.
Film "Košnica", dramu inspiriranu istinitom pričom o ratnoj udovici s Kosova koja je, pokrenuvši proizvodnju ajvara, potaknula malu žensku revoluciju, ali i velike otpore u patrijarhalnoj sredini, predstavili su uoči projekcije producenti filma Valon Bajgora i Agon Uka, rekavši da su sretni što u Zagrebu napokon mogu pokazati film koji govore o tome što se događalo i kroz što su prolazile žene u njihovoj zemlji.
Redateljica, koja živi u New Yorku, poručila je zagrebačkoj publici putem video-poruke da joj je izuzetno drago što njezin film otvara ZFF, ne samo zato što je to sjajan festival, nego i zato što je Zagreb jedan od njezinih najdražih gradova u koji bi voljela opet doći.
"Dugo smo radili na filmu, uložili u njega puno truda i ljubavi jer uistinu vjerujemo da je važno govoriti o ljudskim pravima i o našoj prošlosti koja je na mnogo načina povezana s Hrvatskom, pa se nadam da će se publika povezati s njime", rekla je o svom dugometražnom prvijencu.
Glavna junakinja godinama nakon rata na Kosovu traži nestalog supruga, a kako bi preživjela pokreće posao s domaćim ajvarom, što selo u kojem živi loše prihvaća. Ipak, ustraje u svojim naporima i udružuje snage s ostalim ženama kako bi postale neovisne. Film je na Sundanceu osvojio nagrade za najbolji film, režiju te nagradu publike u međunarodnom igranom programu.
Glavni natjecateljski program dugometražnog i kratkometražnog filma tradicionalno donosi pregled najbolje recentne produkcije debitantskih i drugih filmova iz svijeta, a ove godine s rekordnim brojem pobjedničkih filmova i ostvarenja nagrađenih na svjetskim A festivalima.
Osim pet predstavnika nacionalnih kinematografija u utrci za Oscare za film na stranom jeziku zagrebački festival donosi i sedam finalista za nagrade Europske filmske akademije, koje će se dodijeliti 11. prosinca u Berlinu.
Među njima su dobitnik Zlatne palme Cannesa, francuski "Titan" Julie Ducournau, "Kupe br. 6" finskog redatelja Juhe Kuosmanena, islandski "Janje" Valdimara Jóhannssona, rumunjski "Baksuzno bubanje ili bezumni pornić", pobjednik ovogodišnjeg Berlinalea u režiji Radua Judea, koji kao manjinski koproducent potpisuje hrvatska tvrtka Kinorama.
Tu su još austrijska zatvorska drama "Konačna sloboda" Sebastiana Meisea, norveška dramedija o potrazi za ljubavlju "Najgora osoba na svijetu" Joachima Triera te kratkometražni kosovski film "Izmješteni" Samira Karahode, smješten u poratno Kosovo.
Okosnica programa ZFF-a je i natjecateljski program hrvatskog kratkog metra Kockice, važna platforma mnogim mladim domaćim redateljima, među kojima je bila i Sonja Tarokić, čiji će hvaljeni film "Zbornica" na festivalu imati nacionalnu premijeru u programu dugometražne konkurencije.
Natjecateljski dio programa zatvorit će u subotu, 20. studenoga, izvan konkurencije film "Deset u pola" Oskarovca Danisa Tanovića s Brankom Đurićem, Izudinom Bajrovićem, Anjom Matković i Goranom Navojcem, koji se pitanjem: "Gdje se u Sarajevu mogu pojesti najbolji ćevapi?"
Festival traje do 21. studenog, a njegov Glavni natjecateljski program prikazuje se u jutarnjim i večernjim terminima u Kinu SC i kinu Tuškanac, a filmovi iz popratnih programa u kinu Tuškanac, Teatru &TD i Uraniji.
Ulaznice se mogu kupiti na kupiulaznicu.zff.hr te na blagajnama Kina SC i kina Tuškanac, koje će raditi od 10 do 22 sata, a za dio programa ulaz je slobodan o čemu se detaljniji podaci nalaze na službenoj stranici festivala.
Ovogodišnji ZFF-ov vizual, fotografija jedne od triju zagrebačkih Raketa, čija je autorica Tihana Iva Prolić, može se nabaviti na ZFF-ovoj blagajni u predvorju Kina SC, a stanovnici Raketa imat će prigodni popust od 20 posto na ulaznice.
Festival se ove godine dijelom može pratiti i online - na kinoeuropa.hr, gdje će se prikazati međunarodni kratkometražni natjecateljski program, programi "Ledolomke", "Festivali pod reflektorom", Dani LUX filma, PLUS i dio programa dječjeg festivala KinoKino.
Tu će se moći vidjeti kratkometražni filmovi iz natjecateljskog programa Kockice, a na ondemand.kinomeetingpoint.ba naslovi iz popratnog programa Mreža festivala jadranske regije
Ulazak na projekcije i programe festivala moguć je s valjanom EU digitalnom COVID potvrdom ili važećim negativnim testom (PCR do 72 sata, brzi antigenski do 48 sati).
ZFF-ov putujući program paralelno sa zagrebačkom publikom odabrane filmove dovodi u rekordnih 20 gradova diljem Hrvatske.
