Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 171
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
matej meštrović

Prvi je u Hrvatsku doveo glazbenike milanske La Scale, a sad je na redu oratorij o kralju Tomislavu

storyeditor/2024-06-24/PXL_230624_116542325.jpg
Foto: Ivana Ivanović/PIXSELL
1/2
25.06.2024.
u 10:48

Splitska suradnja s gudačkim orkestrom La Scale je početak prijateljstva jer već planiraju snimanje zajedničkog CD-a u Italiji

Pravi glazbeni spektakl gledateljima su na drugoj večeri Melodija Jadrana u Splitu priredili Matej Meštrović i gudači orkestra slavne milanske La Scale kada su u Meštrovićevu kaštilcu zajedno, pod dirigentskom palicom Mirana Vaupotića, izveli čuvena Vivaldijeva "Četiri godišnja doba", no u nešto drugačijem, autorskom aranžmanu Mateja Meštrovića. No to nije bilo sve, jer su se, još jednom prije odlaska kući, u splitskoj zračnoj luci ponovno udružili i okupljenim putnicima priuštili iskustvo za pamćenje.

– Doslovce nakon koncerta, u ponoć, kazao sam im kako na splitskom aerodromu postoji klavir i upitao ih jesu li za da sutra prije njihova leta napravimo štos i tamo odsviramo završnu kadencu, veliko finale od minutu. Rekli su samo – nema problema – i organizacija je započela – ispričao nam je Meštrović pozadinu svog iznenadnog aerodromskog koncerta.
A priča o prvom hrvatskom posjetu slavnih milanskih glazbenika, otkriva nam naš svestrani umjetnik, počinje s dirigentom Miranom Vaupotićem.

– On je prije nekoliko mjeseci gudačima milanske Scale, a da ja to nisam ni znao, dao moje note Vivaldija i snimku djela. I oni kad su to čuli rekli su: "Mirane, mi ovo želimo svirati." Kada me Miran nakon toga nazvao, zbilja sam bio zatečen, šokiran, ali i presretan! No to je nekako ostalo u pozadini i čekali smo pravu priliku da se taj koncert ostvari – kazao nam je Matej Meštrović, kojem se zatim zimus javio Tomislav Mrduljaš, direktor i prvi čovjek Melodija Jadrana, i pozvao ga da nastupi u programu Melodije Classic. Meštrović je tada odlučio iskoristiti svog "asa u rukavu", suradnju s milanskom Scalom, i već u veljači sve je bilo dogovoreno.

– Ono što je bilo nevjerojatno zapravo jest da su gudači još tada, već na zimu, zatražili sve moje dionice i počeli vježbati. Riječ je ipak o gudačkom orkestru milanske Scale i to jako puno govori. Ja se Vivaldijem bavim već možda desetak godina i zaista imam nebrojeno puno svojih različitih verzija Vivaldija. Jedna od njih su i moja "Četiri godišnja doba za tri klavira", koja su objavljena i na CD-u s Matijom Dedićem i Hakanom Ali Tokerom, a ova je verzija pak napisana samo za gudače, solo violinu i, naravno, klavir. No, ponovno, riječ je o jednom mom čitanju Vivaldija, i to, kako bih rekao, naopakom. Neke stvari sam sasvim promijenio, autorski intervenirao i gotovo pa škarama odrezao i na temelju njegove teme napravio nešto potpuno drugačije. Nekoliko dana prije našeg zajedničkog nastupa, Miran Vaupotić i ja zaputili smo se u Milano i imali prvu probu s gudačima koju je izravno prenosila i Hrvatska radiotelevizija. Izrazito, zaista izrazito sam ponosan što mogu reći da sam prvi čovjek u povijesti koji je u Hrvatsku doveo gudače milanske Scale. Nikada do sada nisu svirali ovdje i način na koji su oni mene prihvatili te na kraju krajeva dali i dopuštenje Hrvatskoj radioteleviziji da s nama bude dva i pol sata na probi bez ikakvih ograničenja jako puno govori o njima. Istovremeno, energija koja se dogodila između nas, na prvu, prije nego što smo uopće otvorili instrumente je bila nevjerojatna, a čak su mi nadjenuli nadimak Il Volcano! Pa i samo mjesto na kojem smo u Splitu svirali, Meštrovićev kaštelet, zaista je fascinantan. Prekrasan je taj atrij, čudesan pod vedrim nebom, osvjetljenje je prekrasno, pa i razglas, a u subotu bio je krcat! Koncert rasprodan, doslovce nije bilo više ni jedne stolice. Točno se sjećam tog trenutka, dok smo svirali jedan vrlo tih, jedva čujan stavak, sve je u pianu, u publici zavladali su takva tišina i mir da se iz daljine mogao čuti samo jedan jedini noćni cvrčak. Ma iz publike se nije mogao čuti ni jedan udah, toliko su nas pomno i pozorno pratili i oduševljeno pljeskali da smo se mi klanjali nakon svakog stavka, što se inače na koncertima klasične glazbe ne radi. Ali, toliko su bili oduševljeni i ljudi u publici, a i mi kao izvođači – ponosno će Meštrović od kojeg saznajemo i da je ovo tek početak jednog velikog prijateljstva, te se već "svašta kuha", pa i snimanje CD-a upravo ovog Vivaldija u Italiji.

Uvijek zaposlenom i energičnom Mateju Meštroviću ovaj je splitski koncert označio tek početak bogate ljetne glazbene sezone pa ćemo ga tako imati priliku ponovno slušati u Kneževu dvoru u Dubrovniku, gdje će ovaj put u sklopu Midsummer scene festivala 30. lipnja održati solistički koncert "Stringbreaker" i premijerno izvesti skladbu "DUNESCO", skladanu posebno za Godinu UNESCO-a u Dubrovniku, odnosno 45. obljetnicu otkada je Grad upisan na UNESCO-ov popis svjetske baštine.

– Dubrovnik je grad koji me fascinira i kojem se uvijek volim vraćati. Na kraju krajeva, radio sam glazbu i za otvaranje Pelješkog mosta, dva puta i za otvorenje Dubrovačkih ljetnih igara pa za predstavu Dubrovačka trilogija, a i CD "Četiri godišnja doba za tri klavira" svoju je svjetsku praizvedbu imao upravo na Igrama. U tom kontekstu jako se volim vratiti u Dubrovnik, a mogu reći da Dubrovnik voli i mene! Kada sam pisao ovu skladbu posvećenu Dubrovniku, u svojoj mašti šetao sam ulicama Grada u pet ujutro, po zimi kada kiša pada po Stradunu. Osluškivao sam Dubrovnik kroz čitavu njegovu povijest i pokušao napisati jedno svoje, intimističko viđenje tog grada i svih emocija koje on u meni budi – ispričao nam je glazbenik.

Nakon Dubrovnika, Matej Meštrović zaputit će se u Zagreb, gdje će sa Zagrebačkim solistima 20. srpnja otvoriti jubilarnu 25. sezonu Scene Amadeo u Prirodoslovnom muzeju na Gornjem gradu, gdje nam, saznajemo, spremaju fantastičan koncert i pravi ljetni program. U kolovozu slušat ćemo ga i u Šibeniku, gdje će najprije otvoriti prvo izdanje Croatian International Film Festivala u Šibeniku za koji je i skladao glazbu, a potom i Večeri dalmatinske šansone sa svojom obradom poznate klapske pjesme, neslužbene himne grada Šibenika – "Šibenskom baladom" – koju je napisao za klavir i orkestar.

– I u cijelom tom ljetu koje će proći za čas očekujem od Večernjeg lista i glavnog urednika Dražena Klarića film o kralju Tomislavu za koji krećem pisati glazbu! Bit će to jedan zanimljiv, neuobičajen proces pisanja jer ću paralelno, radeći filmsku glazbu za dokumentarac "Kralj Tomislav" i inspirirajući se tom temom, skladati i zaseban oratorij o kralju Tomislavu za Veliki simfonijski orkestar i zbor za koji već imam poziv izvesti u Carnegie Hallu 2026. godine – za kraj otkrio nam je Matej Meštrović.

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije