Split je lani dobio još jedan festival, koji se pokazao kao pun pogodak. Na prekrasnom prostoru Galerije Meštrović održano je prvo izdanje Melodija Jadrana, koje je iznjedrilo nekoliko slušanih pjesama, između ostalih i duet Nine Badrić i Petra Graše. Drugo izdanje ove godine održat će se 21., 22. i 23. lipnja, a o samom programu više nam je rekao direktor festivala Tomislav Mrduljaš.
Kada ste prošle godine imali prvo izdanje Melodija Jadrana jeste li očekivali da će festival biti toliko uspješan i iznjedriti toliko hitova?
Kad iza neke ideje stoji veliki entuzijazam, onda očekivanja padnu u onaj drugi plan. Jasno je da očekuješ i određeni uspjeh, ali na tom putu do realizacije ideje sam uspjeh te toliko ne opterećuje. Sretan sam što su pjesme s Melodija okupirale radijski eter, što ih je publika prihvatila i rado ih sluša, što dokazuju i milijunski pregledi na streaming servisima. Cijela priča oko Melodija Jadrana dogodila se sasvim spontano. Budući da se cijeli svoj život bavim glazbom i živim glazbu, ovakav slijed događaja za mene je bio sasvim prirodan. Vrlo sam zadovoljan što smo našem gradu donijeli nešto novo na glazbenoj sceni, te zajedno sa svojim kolegama i prijateljima napravili jednu novu platformu za glazbena druženja prije ljeta, prepunu dobrih koncerata i novih pjesama.
Kako ste došli na ideju da pozornica bude u Galeriji Meštrović? Je li bilo problema dobiti dozvolu?
Galerija Meštrović je zasigurno jedan od naših najljepših povijesnih prostora u Hrvatskoj. U Galeriji se inače odvija i program Splitskog ljeta, tako da je publici taj prostor kao glazbena pozornica već od prije poznat. Odavno sam razmišljao o ideji da bi bilo odlično u tom prekrasnom prostoru uraditi nekakav glazbeni spektakl. Budući da živim stotinjak metara od Galerije Meštrović i prolazim pokraj nje nekoliko puta dnevno, kad sam prestao s organizacijom Splitskog festivala, stvorili su se uvjeti za realizaciju zamišljenog plana. Iznio sam ideju ljudima iz Galerije koji su je odmah prihvatili s velikim zadovoljstvom. Dali su mi povjerenje s obzirom na naše veliko organizacijsko iskustvo i na kraju smo zajedno iznjedrili jednu vrlo atraktivnu glazbenu manifestaciju. Tako smo uz pomoć svih medija, Hrvatskog radija i televizije odaslali "u svijet" do sada još neviđenu sliku isprepletenu odličnom glazbom.
I prošle i ove godine na festivalu će nastupati cijeli niz najpoznatijih izvođača. Kako ste ih pridobili da nastupe, je li nekog možda trebalo posebno nagovarati?
Da, vrlo sam zadovoljan i sretan odazivom prijatelja i kolega da sudjeluju u ovom projektu. Nikoga nisam trebao posebno nagovarati, jedino su neki bili spriječeni zbog unaprijed dogovorenih termina za koncerte. Ove godine smo se morali i prilagođavati idućem nogometnom prvenstvu trudeći se da nam se termini ne poklope s utakmicama Hrvatske. Mogu kazati i to da je odaziv i ove godine odličan, budući da znam da je danas, s obzirom na popularnost izvođača koji će nastupiti, vrlo teško, gotovo i nemoguće da svi budu slobodni baš na planirani datum. Zahvalan sam svim dragim ljudima koji su na neki način svojim dolaskom dali priznanje našoj dugogodišnjoj uspješnoj suradnji.
Ove godine ponovno nas očekuje bogat program. Zanimljivo je da otvarate s koncertom Gibonnija. Zašto baš on?
Gibonni je jedan od naših najvećih hrvatskih umjetnika, veliki autor, izvođač, dobitnik niza značajnih strukovnih priznanja. On je na neki način i naša hrvatsko-morska glazbena osobna iskaznica, čovjek koji je kroz svoju glazbu jasno oslikao dalmatinsku dušu, način života, onaj nerv i dišpet, pa melodioznost ovog našeg čovika od mora. Tako da je bilo najprirodnije poželjeti takvog jednog umjetnika da dođe na Melodije, uz to i prijatelja, mog kuma i suradnika. Eto, i naši sinovi Rando i Luka su najbolji prijatelji, di ćeš bolje i normalnije da on svira.
VEZANI ČLANCI:
Vas dvojica ste kumovi i prijatelji, no zanimljivo je da ste ga jednom odbili kad je bio na audiciji za vaš bend? O čemu se radilo, kako to da niste tada prepoznali njegov talent?
Ha ha ha, odakle vam to? Bila je jedna situacija davno, davno. Formirao se bend Tutti Frutti i tražili smo pjevača, tada se još nismo baš poznavali, ali zbog razlike u godinama u tom trenutku se nisu složile karte zajedničkih planova i želja. To su bili naši prvi pokušaji afirmacije nas kao autora i izvođača. Gibo je uvijek znao što hoće i tada je pokrenuo i svoj bend Osmi putnik koji je ostavio traga, tako da se i dan-danas vrte neke pjesme. Tada nas je povezivao i isti aranžer Mirko Krstičević iz popularne grupe Metak, a i često smo se susretali na zajedničkim nastupima. Eto, na neki način su nam se životni putevi isprepletali počevši od glazbe, ljubavi prema moru, zajedničkih obiteljskih i prijateljskih druženja do toga da sam mu i svirao na maturalnoj zabavi…
Drugog dana nastupa Matej Meštrović s gudačkim orkestrom milanske Scale. Vjerujem da ste na to posebno ponosni? Kako ste ih uspjeli dovesti?
Da, svi smo vrlo ponosni na taj odmak od zabavne i pop glazbe. Ideja je da na Melodijama povežemo sve dobro i kvalitetno u glazbi bila pop, rock, zabavna pa i klasična glazba. Rodila se ideja da napravimo nešto posebno za prvi put, gdje ćeš ljepše nego ugostiti velike umjetnike iz Italije gudače, milanske Scale s našim velikim umjetnikom Matejom Meštrovićem. Tako da smo dobili priliku Melodije prikazati i u jednom novom obliku. Odabrali smo već poznati prostor održavanja koncerata klasične glazbe u Splitu, a to su Meštrovićeve Crikvine, tj. Meštrovićev Kaštilac. To je idealan prostor za tako veliki koncertni nastup.
U večeri novih skladbi ponovno ste okupili zanimljivu ekipu. Koga biste izdvojili?
Teško je izdvojiti bilo koga od izvođača i autora koji će nastupiti sa svojim pjesmama na Melodijama tako da ću navesti sve izvođače, počevši od Gibonnija koji će imati koncert na prvoj večeri melodija, preko našeg velikog umjetnika Mateja Meštrovića i gudača milanske Scale do izvođača u finalnoj večeri Melodija Jadrana. U toj večeri će nastupiti slijedeći izvođači: Doris Dragović, Zorica Kondža, Jelena Rozga, Vanna & Sergej, Tonči Huljić & Madre Badessa & Baby Lasagna & Petar Šegedin Pjero, Neno Belan, Mia Dimšić, Dražen Zečić & Anđela, Goran Karan, Giuliano, Hari Rončević, Domenica, Ivica Sikirić Ićo, Ivan Ive Županović, Lorena, Luka Nižetić, Adi Šoše, Cambi, Marija Mirković, Marino, Alessandro Bonasera & Jordes, Tiho Orlić i TransAcoustic. Kao što vidite, tu su ponajbolji naši izvođači, na što smo izuzetno ponosni.
Posebno je zanimljivo da će Tonči Huljić nastupiti s novim zvijezdama - Baby Lasagnom i Pjerom. Moram priznati da jedva čekam čuti tu pjesmu. Kako vama to zvuči?
Drago mi je da je Tonči napisao pjesmu u kojoj će nastupiti i naš faktički pobjednik Eurosonga Marko Purišić, s također mladim i perspektivnim Pjerom. Pjesma je odlična i siguran sam u njen uspjeh i da će se svidjeti publici. Očekujem i da će i ovo ljeto sa pozornice Melodija Jadrana odjekivati velike pjesme, veliki hitovi. Note i stihovi koje će pronaći sigurno put do srca ljudi koji vole našu glazbu i pjesme. Nedavno je moj prijatelj Gibo u jednom intervjuu rekao: 'Pjesma je otvoreno pismo koje nije adresirano na svakog.' Mi smo se potrudili da to 'pismo' pronađe put do što više ljubitelja različite, ali kvalitetne glazbe.
Koje su još novosti ovogodišnjih Melodija Jadrana?
Jedna od glavnih novosti je upravo ta večer Melodija classic, što sam maloprije naveo. U današnje vrijeme glazba se profilirala u niz različitih žanrova. Svaki od tih žanrova ima svoju publiku. S pristupom različitosti smo htjeli zadovoljiti što više glazbenih ukusa, a samim time unijeti zanimljivost u samu priču Melodija Jadrana. Iako, koliko god izgledali na prvi pogled stilovi različiti, toliko ih povezuje kvaliteta same glazbe.
Kako vi komentirate uspjeh Baby Lasagne? Dečko je sve napravio sam i sad je uspio upasti na svjetske top liste, nešto što je posljednji put od Hrvata napravio Ivo Robić?
Vrlo sam sretan zbog velikog uspjeha koji je uspio ostvariti Marko sa svojim timom prijatelja, entuzijasta i ekipom HRT-a. Takvu energiju i svježinu nismo odavno imali prilike vidjeti. Svojom skromnošću je uspio šarmirati sve nas. Sretan sam i zbog toga što smo na nekoliko dana bar malo uspjeli zaboraviti na svakodnevne probleme i zalijepiti se za tv ekrane. Internacionalni uspjeh je ogroman, ljudi u Europi i svijetu su imali priliku čuti i vidjeti umjetnika iz jedne njima malene zemlje. da se i tu radi dobra glazba. Mislim da je i uspio na neki način mlade ljude ohrabriti da se isplati vjerovati u svoje snove i ono što vole.
Zašto u Hrvatskoj zadnjih 20 godina nije bilo više Baby Lasagna? Kako je moguće da recimo danas svi znaju za vaše pjesme poput "Juga" ili "Ješke od jubavi", a nemamo baš velikih hitova zadnjih pet godina?
Vjerojatno nismo uspjeli pogoditi bilo europske publike. Inače je teško probiti na stranom tržištu pjesmu koja nije na engleskom jeziku. Glazba je internacionalni jezik, dok kod stihova kad se prevodi pjesma treba pogoditi onu bit stihova, a to mogu samo oni koji imaju smisla za pisanje i razumiju bit jezika na koji se prevodi. Što se tiče vašeg drugog pitanja, danas je velika hiperprodukcija različite glazbe i različitih načina promocije. O tome ovisi to kome su pjesme namijenjene, tj. koju skupinu slušatelja gađamo. Danas postoji čitav niz glazbenih stilova i pravaca o čemu također treba voditi računa. Dobra pjesma ipak uvijek nađe put do ljudi koji takvu glazbu vole. Eto ja sam imao tu sreću da su neke moje pjesme rado slušane i dan-danas, bez obzira na to što su vrlo davno napisane.
Što vi kao autor mislite o umjetnoj inteligenciji u glazbi? Izašli su programi koji mogu potpuno zamijeniti ljude i sami pisati glazbu i stihove. Bojite li se da bi umjetna inteligencija mogla ukrasti posao ljudima?
Čuo sam neke uratke umjetne inteligencije s umjetnim glasom naših poznatih pjevača. To stvarno na prvo slušanje ozbiljno zvuči, ali sam siguran da nikad neće zamijeniti original. Pogotovo u tome što AI uzima presjek već urađenog. Ipak je živi čovjek taj koji zna osmisliti, napisati i skladati nešto novo, nešto što to AI nije u mogućnosti. Svi težimo nečem novom, nekom novom zvuku, novim melodijskim linijama što se neće baš dati izvući iz već napisanog. Ne, ne bojim se da će umjetna inteligencija nama ukrasti posao u prvom redu zato što nam ne može ukrasti srce i ljubav iz koje pišemo. Drugim riječima, možda puno nas autora živi od ovog što radimo, ali ne smatramo to na neki način poslom nego srećom da možemo od toga živjeti.
Pišete li vi nove pjesme? Što iduće izlazi?
Da, u zadnje vrijeme sam se stvarno uhvatio baš pisanja pjesama. Produkciju i rad u studiju malo sam podredio pisanju. Eto, ove godine ću se na Melodijama pojaviti i kao autor. Puno sam toga ispisao, pa i jednu pjesmu za Giuliana nakon punih dvadeset godina, i to baš za Melodije Jadrana. Sretan sam zbog toga jer ono što me stvarno najviše ispunjava u mom umjetničkom radu je pisanje pjesama. Sjećam se suradnje s Giulianom i pjesama "Jugo", "Tama", "Zovem prijatelje", "Gori more", "Dobro mi došla ljubavi! i mnogim drugima.
Koji su vam planovi što se tiče Melodija Jadrana? Kako se vaš festival može dalje razvijati?
Planovi uvijek postoje. Melodije želimo na neki način postaviti visoko na nebu naših glazbenih događanja u Hrvatskoj po kvaliteti i raznolikosti glazbenog izričaja. Volio bih Melodije proširiti i na više lokacija, s višednevnim događanjima, ali o tom-potom. Dok je dobrih pjesama, kvalitetnih izvođača koje publika želi slušati, uz naš entuzijazam, predani rad i normalno, da smo svi živi i zdravi, siguran sam da će biti i Melodija Jadrana.
VIDEO: Nina Badrić u vjeri je našla svoj oslonac: 'Kažem sebi – jednostavno bez Boga niti preko ceste'
