U Modernoj galeriji će se 19. prosinca otvoriti, i do 23. veljače trajati do sada najveća i najopsežnija izložba ikada postavljena u našem nacionalnom muzeju moderne umjetnosti. Riječ je o nastavku uspješne izložbe “Ikonografija grada” iz 2010. godine koju je razgledalo rekordnih 30.000 posjetitelja, a Muzejsko društvo proglasilo izložbom godine.
Već živimo u virtualnoj stvarnosti
No, dok se prva “Ikonografija grada” bavila razdobljem prve polovice 20. stoljeća, njezina nasljednica “Vizije grada – Ikonografija grada II”, obuhvaća drugu polovicu 20. stoljeća do danas i predstavlja mnogo veći zalogaj.
– Ovu izložbu pripremamo dvije i pol, gotovo tri godine. To je moj životni projekt, ujedno i najkompleksniji projekt koji smo do sada radili, a protezat će se na gotovo tri četvrtine prostora Moderne galerije, cijeli prvi kat i većinu drugog kata. A prvu je “Ikonografiju” bilo i mnogo lakše raditi jer sam radio s mrtvim umjetnicima – našalio se muzejski savjetnik Moderne galerije i autor koncepta izložbe Željko Marciuš, kojeg ikonografija, točnije ikonologija – metoda proučavanja simbola u umjetnosti, fascinira još od studentskih dana.
– I kao povjesničara umjetnosti nekako me vodi taj dječački hir da proniknem u značenje svega. No, ukratko, rođen sam u Zagrebu, zaljubljen sam u grad i ta metoda koja otkriva dubinske slojeve značenja puno mi važnija nego tzv. grananje po stilovima. Zato sam i svoj glavni tekst o izložbi nazvao “Ikonografija grada u hrvatskoj slici” te u njemu problematiziram pojam slike u širem smislu. Mi danas živimo u ikonolatriji, ikonopoklonstvu, slike su svuda oko nas, pojavne, idejne, metaforičke, virtualne... Uskoro ćemo imati i potpunu virtualnost svijeta, gdje više nećemo javu i zbilju razlikovati od ove virtualne. U tom proširenom pojmu slike, imamo ne samo slikarstvo, crtež, grafiku i plakat već i područje filma, jer što je film doli pokrenuta slika. Sve te stvari i ti problemi su me posebice zanimali u stvaranju ove izložbe – podijelio je s nama autor svoja promišljanja izložbe.
“Vizije grada” tako će sadržavati više od 350 radova više od stotine hrvatskih umjetnika, od Knifera, Kipkea i Murtića, do strip-crtača Igora Kordeja i filmaša Ane Dević i Zlatka Kopljara, u medijima u rasponu od grafike, crteža i slikarstva, preko ilustracije, stripa, karikatura i videoradova do konceptualne umjetnosti i performansa. Posjetitelji će tako imati priliku u petnaest tematskih cjelina, poput “Utopija - Distopija”, “Melankolija grada”, “Ljepota grada” i “Eros grada” prošetati kroz sve aspekte koji čine jedan Grad.
Postavljena i mala kinodvorana
– Hod izložbom zamislili smo i uspostavili kao cirkularni tok. Posjetitelji se će kretati izložbom kao kroz kakav film o gradu koji će završiti izlaskom iz galerije. Podijeljena je na tematske cjelina jer je nismo promišljali na lakši način, primjerice da stavimo prvo slikarstvo, pa fotografiju, pa druge medije... Nego smo je promišljali multimedijalno i interdisciplinarno. Vodili smo se time da svi elementi unutar te izložbe budu, kao u nekakvoj simfoniji, sasvim jednakovrijedni – otkrio nam je Marciuš. Kroz čitavu će izložbu biti postavljeno i 20-ak ekrana na kojima će se prikazivati videoradovi, organizirani i posloženi prema tematskim cjelinama izložbe, a izdvojena iz korpusa bit će jedna kinodvorana gdje će se prikazivati igrani, dokumentarni i animirani filmovi. Osmišljen je, osim toga, i bogat popratni program s tematskim radionicama za djecu i odrasle, tribine, predavanja i stručna vodstva.
– Bit će tu i jedna atrakcija koju su osmislili Vedrana Vrabec, Marko i Ante Rašić, interaktivna, multimedijska prostorna instalacija zamišljena kao 3D mapping, ali detalje vam neću otkriti, neka to ostane iznenađenje za posjetitelje – zaključio je naš razgovor Marciuš.
