U Klovićevim dvorima u četvrtak je otvorena izložba "Atelijeri Medulićeva/Sjećanje na zaborav" kako bi se predstavili do sada rijetko viđeni radovi majstora koji su oblikovali trendove na hrvatskoj umjetničkoj sceni u posljednjih 50 godina.
Na izložbi je izloženo 185 slika i skulptura od ukupno 16 umjetnika, a njihov rad i druženje dokumentirani su i izloženim fotografijama. Izložba je dio ciklusa „Zagrebački slikarski i kiparski atelijeri druge polovine 20. stoljeća“, i prva je od tri izložbe koje će se jednom godišnje održavati u Klovićevim dvorima. Prva izložba osvrće se na rad umjetnika koji su stvarali iz atelijera u Medulićevoj ulici br. 12, a u iduće dvije godine osvrnut će se na rad umjetnika iz Atelijera Žitnjak i Dvorca umjetnika Oršić – Jakovlje.
"Dokumentarne fotografije i dokumenti govore o tome koliko je to bio živi prostor, na kojem oni nisu samo slikali ili radili skulpture, nego i razmjenjivali umjetničke i političke ideje, boćali, kuhali, slavili nove godine", rekla je Sanja Bachrach Krištofić, zadužena za grafički dizajn i vizualni identitet izložbe.
Jedna od umjetnica je Marija Ujević Kumbatović, koja je umrla samo mjesec dana prije prvotnog planiranog datuma otvorenja izložbe. Modelirala je na različitim materijalima, od alabastera, porculana, kamena, bronce, ali je i slikala. Ovdje je izloženo i jedno od njenih najpoznatijih djela "Žena-mačka".
"Nadam se da će Marijina soba ne samo potaknuti na češće spominjanje tog sjajnog opusa nego i da će vas oplemeniti što je na neki način ovdje s nama", komentirala je autorica izložbe Koraljka Jurčec Kos.
Još jedna od spektakularnih umjetnica je slikarica i kiparica Mila Kumbatović, koja je među malobrojnim kiparima koji su se specijalizirali za industrijsku skulpturu, pomoću koje je koristeći cjevovode i segmente strojeva izrađivala reljefe. Mila je stvorila i niz staklenih skulptura u Tvornici stakla Kristal u Samoboru, od kojih nas je najviše oduševila skulptura "Jedna kap".
"Mila Kumbatović je takva moćna osobnost, takva moćna žena, koja se u vrijeme kad žene to nisu prakticirale usudila poznavanjem materijala raditi čuda", rekla je o Mili Jurčec Kos.
Stipe Sikirica još je jedan od velikih umjetnika koji oblikuje stilizirane skulpture figurativna izraza s jakim utjecajem zavičajnih etnografskih elemenata, a ovdje je izložena i jedna od njegovih najpoznatijih skulptura "Otvorena vrata".
"Posudili smo krasne skulpture, jedna je "Otvorena vrata" jer smo drugima otvorile vrata pravoj umjetnosti", našalila se autorica s kustosicom Anamarijom Komesarović.
Jako nas se dojmila i soba Zlatka Šimunovića, s njegovim "Transformobilima" koji pomoću pokretnih elemenata i izravnim sudjelovanjem promatrača mijenjaju oblike i boje.
"A nije pretjerano kazati da je u taj ambijent naš mladi slikar ušao kao jedan od najnemirnijih, najnekonvencionalnijih i najmanje usko cehovski kondicioniranih pripadnika u cijeloj više no dvadesetljetnoj povijesti te ustanove jer je bio sklon eksperimentiranju i traženju novih putova, jer je bio zainteresiran za drugačije materijale i tehnike, jer je bio iznimno otvoren prema suvremenosti koja je slutila budućnost", kazao je Tonko Maroević u monografiji Šimunovića.
Dodatno bismo spomenuli još slikaricu Natašu Cetinić koja nas je oduševila svojim djelima "Barka", "Agava", "Agava i sljez" te "Iz ateljea (portret Stipe Sikirice)".
Na izložbi su izložena još mnoga djela Josipa Zlatka Biffela, Jure Labaša, Stanka Vukadina, Francine Doleneca, Miljenka Bosanca, Tomislava Ostoje, Stanka Jančića, Ljubomira Stahova, Ivana Kožarića, Šime Vulasa i Dore Kovačević.
