U svojem petom izdanju, ovaj put u znaku profesora Baltazara, dokumentaraca o hrvatskim umjetnicima i povijesti reklamiranja, danas se održava “Noć hrvatskog filma i novih medija”.
U pitanju je maraton u kojem će u jednoj noći, od 18 sati do dva sata iza ponoći biti prikazano više od 100 hrvatskih naslova različitih žanrova. Projekcije su besplatne, a održavaju se u šest gradova (Zagrebu, Sisku, Otočcu, Šibeniku, Novoj Gradiški i Dubrovniku), ali i na kinoplatnima u Srbiji (Subotica), BiH (Mostar), Mađarskoj (Koljnof) i Austriji (Beč). Svečano otvaranje je u zagrebačkom kinu Europa u 20 sati koncertom “Putovanje filmskom glazbom” u izvedbi pjevačkog zbora Capella Odak koji će publiku provesti kroz poznate melodije iz “Vlaka u snijegu”, “Novinara”, “Servantesa iz Malog Mista”, “Ne daj se, Floki”...
Umjetnička voditeljica manifestacije Irena Škorić uz pomoć stručnih suradnika sastavila je specifičan filmski program za svaki grad, a sve ih povezuje profesor Baltazar koji ove godine slavi 50. rođendan. U svakom gradu bit će pokazana po epizoda kultnog animiranog serijala. U zagrebačkom kinu Europa bit će prikazani i stari hrvatski reklamni filmovi nastali od 1928. do 1955., uz posebnu poslasticu – prvu sačuvanu hrvatsku reklamu iz 1928. “Novi život kuharice”.
Dokumentarni dio hommage je umjetnosti pa je dobar dio dokumentaraca posvećen umjetnicima kao što su Zlatko Bourek, Boris Bućan, Leo Junek, Stanislav Bavčević, Vojin Bakić, Tom Gotovac i Ivan Kožarić, s tim da će dokumentarac “Dušan Vukotić – hrvatski oskarovac” redatelja Silvija Petranovića doživjeti ovdje svoju svjetsku premijeru.
Poseban dio posvećen je mladim autorima pa će biti prikazan i debitantski uradak Karle Lulić “U ime Jagode, Čokolade i Duha Svetoga”. Tu su i film “Točka, zarez” Gorana Ribarića i “Pohanci” Ivana Mokrovića.
Zanimljiv kuriozitet s repertoara je i “Napad na Narodnu banku u Rijeci” Mladena Jurana, kratki igrani film koji je remake prvog igranog filma snimljenog na tlu Hrvatske iz 1909. godine, a koji je ubrzo nakon prvih emitiranja izgubljen. Priča izgubljenog originala temelji se na istinitom događaju, pljački banke koja se dogodila u središtu Rijeke 1909. godine. Pljačku su izvela dvojica mladih Rusa, a u njoj je poginuo poslovođa banke.
