Knjiga u povodu 1600. obljetnice smrti

Sveti Jeronim bio je prgavi Dalmatinac koji je proširio prvo hrvatsko pismo

06.12.2019.
u 11:39

Slobodan Prosperov Novak predstavio je u Muzeju Mimara svoju novu knjigu "Sveti Jeronim Dalmatinac"

Ugledni povjesničar književnosti i teatrolog Slobodan Prosperov Novak predstavio je u Muzeju Mimara svoju novu knjigu „Sveti Jeronim Dalmatinac“.

Izdala ju je Splitsko-dalmatinska županija u nastojanju da promiče lik i djelo jednog od najvećih kršćanskih mislilaca. Na inicijativu župana Blaženka Bobana, koji je zajedno s autorom, biskupom Jurom Bogdanom te novinarom Damirom Šarcem predstavio knjigu, dan smrti svetog Jeronima proglašen je i Danom županije.

– Prva cjelovita biografija svetog Jeronima izlazi ususret 2020., u kojoj će Hrvatska imati čast predsjedati Europskom unijom i u kojoj obilježavamo 1600. obljetnicu smrti svetog Jeronima – rekao je župan Boban. Istaknuto je da svetom Jeronimu, među ostalim, dugujemo i slavnu Vulgatu na kojoj je radio više od 20 godina, a koju je Rimska crkva prihvatila kao službeni prijevod Biblije na latinski jezik.

– U našem obrazovnom sustavu sveti Jeronim praktički ne postoji, zato je bio velik izazov ispričati njegov život u ovako sažetoj i čitljivoj knjizi, bilo bi to lakše u nekom opsežnijem izdanju – rekao je Prosperov Novak.

Sveti Jeronim rođen je 347. u Stridonu, a cijeli svoj život sam je sebe nazivao Dalmatincem. Autor je više desetaka knjiga nemjerljive vrijednosti, pisao je i povijesne spise te aktivno prevodio s hebrejskog jezika.

Do danas je sačuvano i više od stotinu njegovih pisama. Poput svakog intelektualca, otkrio je Prosperov Novak, i sveti Jeronim bio je nemiran i prgav, drugim riječima – pravi Dalmatinac. Predaja kaže i da je upravo on sačuvao i proširio glagoljicu, prvo pismo hrvatskog jezika našim prostorima, ali u narodu je možda najpoznatija njegova slavna izreka: “Oprosti mi, Bože, što sam Dalmatinac.”

Komentara 23

Avatar NenadNikolicZagreb
NenadNikolicZagreb
15:03 06.12.2019.

Josip Bedeković Komorski, iz katoličkog reda pavlina, napisao je u svojoj knjizi iz 16. stoljeća da je Stridon u stvari Štrigova u Međimurju. Pavlini su katolički red nastao u Poljskoj, ukinut od austrijskog cara zbog otimanja posjeda i blaga cijelom redu u korist carske blagajne. U Hrvatskoj je samostan u Lepoglavi bio pavlinski. Josip Bedeković je živio u Čakovcu.

Avatar klopotec
klopotec
16:45 06.12.2019.

Leon Glembaj,Sveti Jeronim rođen je u Stridoni (današnja Štrigova) , mjestu na granici ondašnje rimske Dalmacije i Panonije. Znamo da su osvojeni teritorij naših krajeva rimljani nazivali Dalmacijom.Tako da Dalmacija u povijesti nije samo kraj vezan uz more i priobaljealje kako se to danas smatra. znam da vjerojatno Vi to znate ali mnogi nažalost ne. Knjiga u originalu "Josephus Bedekovich: Natale solum magni ecclesiae doctoris santi Hieronymi...., Neostadh Austriae,1752 ili kak ti ga po naški Josip Bedeković : Knjiga o Svetom Jeronimu, Iliriku i Međimurju, Neustadt (današnja Njemačka) ,g. 1752. Josip Bedeković ,generalni vijećnik reda Braće Prvog Pustinjaka Sv. Pavla (Pavlini) . Konkretno stranica 274 (od šestotinjak) koja govori o mjestu rođenja i o crkvi Sv. Jeronima u trgovištu Štrigovi. Navode se i spominju "dokazi" Zanimljivo štivo . Mada Sv. Jeronima kroz bližu i daljnju povijest prisvajaju čak i bosanci , pa Bračani itd. Čak je zanimljiv podatak određenog dokumenta upućenog Sv. Jeronimu (dok je bio boravio u današnjem Istanbulu) potpisanog od strane biskupa Dalmacije i Panonije ......

LE
LeonGlembaj
11:56 06.12.2019.

Zanimljivost s predavanja ,,Ususret 1600. obljetnici smrti sv. Jeronima" kojeg je održao prof. dr. sc. Ante Mišić nedavno u Matici Hrvatskoj je da sv. Jeronim nikada sebe nije nazivao Dalmatincem a uzrečice ,,Oprosti mi gospodine jer sam Dalmatinac" nema u njegovim spisima. Dalmatincem su ga nazivali suvremenici i kasniji autori. Predavanje je zanimljivo, a dostupno je na YouTubeu.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije