Scena HNK zamijenila je dubrovački Lovrijenac. Na njoj se u petak 28. rujna premijerno izvodi Euripidova Medeja, u produkciji HNK Zagreb i Dubrovačkih ljetnih igara te u suradnji s Pandur teatrom.
Na jučerašnjoj probi novinari su vidjeli ulomak iz predstave, trenutak u kojem Medeja objavljuje da će zbog osvete ubiti svoju djecu.
Zagrebačku Medeju njen autorski i glumački tim najavljuju kao svoju treću premijeru. Prva je bila ljetos na dubrovačkom Lovrijencu, druga na ljubljanskim Križankama, gdje se Medeja prikazivala na sceni površine dvadeset metara četvornih, gdje ju je u četiri dana vidjelo 3600 gledatelja.
Akvarij za podsvijest
I na zagrebačkoj je sceni vizualni naglasak predstave na atraktivnim hologramima. U Dubrovniku, na zidinama, dojam je bio nadasve realističan, kao da je netko na mitsku (Hamletovu) tvrđavu zaista postavio golemi akvarij za ljude (i bogove) u kojem rone sami akteri. I na zagrebačkoj sceni akvarij mami poglede. Sve su to, kako kaže redatelj Tomaž Pandur, odrazi podsvjesnih i svjesnih slojeva ove tragedije. Ovdje, u Zagrebu, scenografiji je dodana slama – njome je pokrivene scena i ona leti zrakom čineći zgusnutu priču još gušćom, još zlokobnijom. Kao i uvijek, Tomaž Pandur inzistira na tom vizualnom dojmu. On svoju priču zapravo publici prenosi u dojmljivim slikama koristeći se svim čudima moderne tehnike, a i reći će da samo takav, suvremeni teatar ima budućnost.
Nakon probe, na samoj je sceni upriličena i konferencija za novinare. Na njoj je Alma Prica, jedina žena u ansamblu, govorila o svojoj ulozi i redatelju, ali je i neočekivano progovorila o situaciji oko HNK Zagreb.
Ovo je osobno i iracionalno
– Trenutačno je HNK Zagreb i previše prisutan u medijima zbog odluke o intendantu ove kuće. Mnogo je toga rečeno, a uglavnom govore oni koji ne znaju kako se radi u kazalištu. Naravno da svuda ima problema, ali ono što meni smeta jest ta opća negativna slika koja je stvorena o ovom teatru. Zar smo mi svi zaista ljudi koji ne žele i ne znaju raditi? Atmosfera oko HNK je postala osobna i iracionalna i u njoj nije nimalo lako raditi. Nadam se da će ova predstava pokazati kako je dobro da imamo kazalište da ne poludimo zbog stvarnosti koja nas okružuje. A baš zbog toga teatar će opstati – rekla je Alma Prica.
Tomaž Pandur, ali i dramaturginja Livija Pandur, posebno su hvalili novi prijevod Lade Kaštelan.
– Ona je prevela Euripida u govorni jezik i zato on danas nama zvuči kao da su to rečenice napisane o i u našem vremenu – rekao je Pandur i istaknuo kako je ovo jedina verzija Medeje u kojoj su njena djeca odrasli mladići.
Posebnu pohvalu redatelja zaslužili su najmlađi članovi njegova glumačkog ansambla. Argonaute, naime, glume mladi glumci, neki još s Akademije ili oni koji su je tek završili, a svi su uloge dobili na audiciji održanoj u svibnju.
